Iako medijske naslovnice često sugeriraju da je svijet sve opasnije i nemoralnije mjesto, međunarodna istraživanja pokazuju drukčiju sliku.
Objedinjena analiza više studija provedenih u više od 60 zemalja otkriva da građani dosljedno rangiraju lojalnost, poštenje i spremnost na pomaganje iznad težnje za moći i bogatstvom. Ti su rezultati potvrđeni i kod ispitanika iz vrlo različitih kulturnih i demografskih sredina, što sugerira da su temeljne moralne vrijednosti prilično univerzalne.
Podaci iz istraživanja stvarnog ponašanja dodatno osnažuju nalaze. Analiza nadzornih kamera pokazala je da je u devet od deset javnih sukoba barem jedan prolaznik intervenirao u pomoć. Slično tome, eksperiment s namjerno izgubljenim novčanicima otkrio je kako su sudionici češće vraćali torbice kad je u njima bilo više novca – suprotan ishod od očekivanog, ali u skladu s altruističkim motivima.
Usprkos tome, uvjerenje da se društvo moralno urušava i dalje je rašireno. Stručnjaci taj jaz između percepcije i stvarnosti objašnjavaju načinom na koji se vijesti filtriraju: negativni, šokantni ili polarizirajući sadržaji privlače više pozornosti i stoga dominiraju medijskim prostorom, a društvene mreže ih dodatno pojačavaju.
Posljedice pesimistične slike nisu bezazlene. Ljudi koji vjeruju da su moralni standardi općenito niski rjeđe volontiraju, sudjeluju u građanskim inicijativama ili izlaze na izbore, čime nehotice doprinose smanjenju društvene kohezije koju zapravo cijene.
Znanstvenici stoga savjetuju preusmjeravanje fokusa s izoliranih negativnih priča na širu sliku. Razgovor s ljudima iz lokalne zajednice, uključivanje u volonterske aktivnosti i praćenje istraživanja koja naglašavaju pozitivne trendove mogu pomoći u vraćanju povjerenja – i podsjetiti nas da većina i dalje dijeli iste temeljne vrijednosti.