Hrvatsko gospodarstvo u završnici 2025. vidljivo gubi zamah. Nakon što je u prvoj polovici godine rastao 3,4 %, realni BDP u trećem kvartalu posustao je na 2,3 % zbog kombinacije sporije osobne potrošnje, slabije industrijske proizvodnje i manjeg izvoza usluga, osobito turističkih. Robni izvoz ipak je porastao 4,1 %, dok je uvoz pao 4,6 %, no pad prihoda od turizma izbrisao je tu prednost i neto izvoz sveukupno povukao BDP naniže za dva postotna boda.
Četvrti kvartal donosi daljnje hlađenje – procjena je rasta oko 2 %. Ključni vanjski partneri bilježe pogoršanu poslovnu klimu, a industrija gomila zalihe uz pad iskorištenosti kapaciteta. Analitičari za čitavu 2026. zadržavaju prognozu rasta hrvatskog BDP-a na 2,5 %, upozoravajući da će zemlja sve više dijeliti sudbinu eurozone čiji se izgledi spuštaju ispod 1 %.
Inflacija: cjenovni jaz prema EU se ne zatvara Godišnja stopa harmonizirane inflacije stabilizirala se na približno 4 %, no dvoznamenkasti rast usluga – potaknut poskupljenjima u turizmu i kontinuiranim pritiscima na plaće – drži hrvatsku inflaciju dvostruko iznad prosjeka euro područja. Za 2026. se očekuje usporavanje na oko 3,5 %, opet znatno iznad predviđenih 1,8 % u monetarnoj uniji.
Masovna korekcija plaća u javnom sektoru (+10 %), rast minimalca za 8,2 % te indeksacija mnogih primanja guraju ukupne dohotke oko 8 % nominalno (4,5 % realno). Kako produktivnost ne prati taj tempo, povećava se rizik spirale plaće–cijene koja nagriza međunarodnu konkurentnost. Djelomično olakšanje pruža očekivano smanjenje cijena uvoznih roba zbog agresivnijeg kineskog plasmana na europsko tržište.
Izvozno usporavanje i deficiti na horizontu Slabljenje potražnje u EU i novi trgovinski sporovi trebali bi svesti realni rast robnog izvoza na 4 % u 2026., uz procijenjeni pad tekućeg računa platne bilance na –2 % BDP-a. Deficit robne razmjene, premda snižen, i dalje bi iznosio visokih 20,5 % BDP-a.
Proračun na tankom ledu Država je zasad zadržala ukupni manjak ispod granice od 3 % BDP-a, ali cijena je visoka: lokalna razina umjesto planiranog viška bilježi 333 milijuna eura minusa, a PDV prihod podbacio je za 381 milijun eura. Masa plaća iz središnjeg proračuna skočila je 46 % u dvije godine, a transferi stanovništvu i dalje rastu. Posljedično, Hrvatska ima jedno od najvećih pogoršanja fiskalnog salda u EU u posljednje tri godine.
Iako javni dug ostaje ispod 60 % BDP-a, usporavanje nominalnog rasta i rast troškova financiranja guraju proračun 2026. godine na sam prag europskog ograničenja deficita. Svaki dodatni pritisak na rashode mogao bi zemlju ponovno dovesti pred Proceduru prekomjernog deficita, iskustvo koje je od 2014. do 2017. bitno zakočilo razvoj.
Reforme i OECD kao potencijalna sidra Vlada računa na skori ulazak u OECD i politički mir do 2028. kako bi provela fiskalne i porezne reforme – među njima i pomicanje poreznog tereta s dohotka na imovinu – te smanjila strukturni primarni deficit na 0,4 %. No uspjeh tih mjera ovisit će o disciplini u upravljanju rashodima i sposobnosti poticanja privatnih ulaganja unatoč visokom trošku rada, energije i regulative.
Ako se trendovi ne preokrenu, 2026. bi mogla pokazati koliko je hrvatska fiskalna slika doista otporna kada nestanu izvanredni prihodi od inflacije i EU fondova, a gospodarstvo se približi sporijem europskom ritmu rasta.