Poljska Narodna banka nastavlja kupovati zlato nevjerojatnim tempom i ne namjerava stati sve dok zalihe ne dosegnu 700 tona. Već sada posjeduje oko 550 tona, a samo lani je u trezore dodano 102 tone, čime je Varšava uvjerljivo preuzela vodeće mjesto među službenim kupcima zlata. Drugi najveći kupac, Kazahstan, otkupio je tek 49 tona.
Za vrtoglavi rast zaslužan je guverner Adam Glapiński, kojega domaći mediji predstavljaju kao „zlatnog guvernera“. Otkad je prije deset godina preuzeo kormilo središnje banke, rezerve su porasle više od pet puta. Glapiński poručuje da odluka nije hir, nego odgovor na globalnu neizvjesnost: „U ovim teškim vremenima globalnih turbulencija i potrage za novim financijskim poretkom, zlato je jedini pouzdan instrument nacionalnih rezervi.”
Poljska tako danas čuva više zlata od same Europske središnje banke, koja raspolaže s oko 506 tona. Dok većinu vanjske trgovine vodi u eurima, Varšava i dalje odbija uvesti zajedničku valutu. Ministar financija Andrzej Domański nedavno je ponovio da euro zasad nije opcija, naglašavajući kako gomilanje zlata osnažuje monetarnu neovisnost zemlje.
Regionalna utrka za plemenitim metalom dobrano se zahuktala. Češka je od 2023. povećala rezerve sa 12 na 72 tone i ambiciozno cilja na 100 tona do 2028. Mađarska, Srbija i Bugarska također agresivno nadopunjuju svoje zalihe, pa se srednja i jugoistočna Europa pretvara u jedno od najaktivnijih zlatnih tržišta svijeta.
Hrvatska pritom igra tek simboličnu ulogu. Nakon prodaje oko 13 tona 2001., dugi je niz godina na bilanci stajala nula. Ulaskom u europodručje 2023. vraćene su skromne količine – otprilike dvije tone – koje se sada vode unutar zajedničkog sustava deviznih rezervi. Dok susjedi režu ovisnost o dolaru i euru, hrvatski trezor ostaje gotovo prazan.