Hrvatska proizvodnja svježeg kravljeg mlijeka nastavlja kliziti nadolje: prošle je godine, prema najnovijim podacima Eurostata, s farmi stiglo oko 477 000 tona, nešto manje nego godinu prije. Time je domaća samodostatnost pala na svega 40 posto – uvjerljivo najmanje u Europskoj uniji, čiji prosjek doseže 115 posto.
Kontrast je očit već na susjedima. Slovenija je lani proizvela 611 000 tona, odnosno 28 posto više od Hrvatske, dok je Srbija premašila 1,38 milijuna tona, gotovo tri puta više. Čak i Luksemburg, državica veličine jedne hrvatske županije, dohvaća 486 000 tona i time premašuje hrvatski rezultat.
Europska unija ostaje globalni lider s oko 160 milijuna tona kravljeg mlijeka na godinu. Vodeća je Njemačka, čije farme isporučuju blizu 34 milijuna tona, petinu ukupne količine u Uniji.
Ulazak Hrvatske u EU 2013. godine obilježen je dramatičnim padom domaće proizvodnje: u posljednjih dvanaest godina količine su se srušile za oko 40 posto, a broj muznih krava prepolovio se za 55 posto. Posljedica je svakodnevni oslonac na inozemne isporuke.
Samo u prva osam mjeseci ove godine uvezeno je 165 000 tona mlijeka – prosječno 700 000 litara dnevno. Najveći dio stiže iz Mađarske (84 000 tona), slijede Slovenija (52 000) i Poljska (7 000 tona).
Agrostručnjaci upozoravaju da daljnji pad domaće proizvodnje ugrožava cijeli lanac: od stočara i prerađivača do potrošača kojima se cijena sve više veže uz volatilno svjetsko tržište. Hrvatska tako postaje izrazito ovisna o uvoznim cisternama, dok se domaća mliječna proizvodnja, nekoć važan stup ruralnih područja, povlači pred konkurencijom i strukturnim slabostima.