Stručnjakinja za vanjsku politiku Mirjana Rakić ocijenila je da je američki predsjednik Donald Trump objavom zakona o otvaranju dokumenata povezanih s Jeffreyjem Epsteinom „popustio pod pritiskom” žrtava i unutarstranačkih sukoba u Republikanskoj stranci.
„Trump jest nepredvidiv, samo prije tjedan dana zabranio je njihovo objavljivanje”, podsjetila je Rakić. Uvjerenja je da će se, unatoč predsjedničkom potpisu, papiri i dalje zadržavati u Ministarstvu pravosuđa jer su „neki procesi još u tijeku”.
Prema njezinim riječima, ključni poticaj za promjenu stava bio je raskol među republikancima u kojem se osobito istaknula Marjorie Taylor Greene – zastupnica koju je Trump nazvao izdajicom. Taj verbalni napad, kaže, otkriva da mu se dio pristaša okreće leđa, među ostalim i zato što je već odgađao predizborno obećanje o objavi spisa.
Rakić osobito naglašava širi politički kontekst u kojem „bogati i moćni su mogli što su htjeli u devedesetima i sad to dolazi na naplatu”.
Mirovni plan bez Ukrajine
U sjeni afera s Epsteinom, u Washingtonu navodno kruži radni prijedlog rusko-američkog mirovnog sporazuma koji bi Ukrajinu stavio pred gotov čin. Trumpov javni narativ, podsjeća Rakić, ostaje nepromijenjen: Kijev ima „loše karte” i trebao bi prihvatiti ruske uvjete.
„Koliko god Moskva tvrdila da ne utječu, ne možete godinama funkcionirati na ovaj način pa normalno da utječu”, upozorava analitičarka i dodaje da se taj utjecaj osjeća i u pregovorima. Smatra da je izostala pravodobna komunikacija Bruxellesa i Moskve: europski političari, kaže, „potkapacitirani su”.
Troškovi naoružavanja
Rakić upozorava da će povećana europska ulaganja u obranu „prestati ulagati u druge stvari” te će kontinent rat u Ukrajini osjetiti intenzivnije. „Pitanje je što je Bruxelles uopće nudio Rusima”, dodaje.
Zaboravljeni zagrebački neboder
Komentirala je i sudbinu nebodera Vjesnik u Zagrebu, ocjenjujući nevjerojatnim što se „nitko o tom neboderu nije vodio brigu” unatoč postojanju resornog ministarstva. Zgradu naziva simbolom grada i mjestom na kojem se „stvarala novinarska moć”, podsjećajući da je upravo iz rubrike vanjske politike nekadašnjeg Vjesnika „u počecima kreirana naša vanjska politika”.
Rakić zaključuje kako je zamiranje tog nekadašnjeg novinskog središta podjednako tužno i s kulturnog i s profesionalnog aspekta.
