Povjerenstvo za fiskalnu politiku upozorilo je da će planirani manjak konsolidirane opće države u 2026. od 2,9 % BDP-a biti „na samoj granici” dopuštenoj pravilima Europske unije te da bi i „vrlo malen negativan šok” gurnuo deficit iznad referentnih 3 %.
U srijedu je to neovisno tijelo razmotrilo Vladin nacrt proračunskog plana i prijedlog državnog proračuna za 2026., kojim su predviđeni:
• prihodi od 35,7 mlrd eura; • rashodi od 39,8 mlrd eura; • zadržavanje deficita na 2,9 % BDP-a, koliko se procjenjuje i u 2025.; • pad udjela javnog duga na 56 % BDP-a.
Povjerenstvo ističe da je između 2022. i 2025. snažan rast BDP-a pratio još snažniji rast rashoda, što je pogoršalo fiskalnu poziciju. Fiskalna politika ocijenjena je ekspanzivnom i procikličnom jer je pojačavala ekonomski ciklus umjesto da ga priguši.
Za razdoblje od 2026. do 2028. projekcije pokazuju manjak „tik ispod” dopuštene razine, pa bi Hrvatska, upozorava povjerenstvo, uz najmanje poremećaje mogla završiti u postupku prekomjernog manjka. Posebno naglašavaju potrebu da se „ograniči rast tekuće potrošnje” jer se ona obično pretvara u trajni teret.
Slabljenje globalnog i domaćeg okruženja – od geopolitičkih napetosti i carina do gubitka konkurentnosti zbog rasta jediničnih troškova rada – dodatno povećava rizike. Usporavanje rasta osobne potrošnje i investicija, niži priljev sredstava EU-a te nedostatak radne snage nagrizaju prihode, a visoka razina rashoda troši preostali fiskalni prostor.
Povjerenstvo upozorava i da kumulativni rast neto rashoda u razdoblju 2024.–2026., isključujući obranu, premašuje putanju zadanu u Nacionalnom srednjoročnom fiskalno-strukturnom planu 2025.–2028. Država je aktivirala i klauzulu o odstupanju zbog povećanih izdataka za obranu, no ona je vremenski ograničena, pa će nakon isteka trebati objasniti kako će se trajno financirati veća obrambena potrošnja.
Ključna preporuka ostaje — provesti strukturne reforme i jačati produktivnost javnog sektora. „Rast troškova rada u javnom sektoru mora biti dugoročno održiv i usklađen s rastom produktivnosti rada u gospodarstvu kao cjelini”, poručuje povjerenstvo.
Ne bude li disciplina na rashodovnoj strani, Hrvatska riskira gubitak povjerenja investitora i moguće sankcije EU-a. Sada se čeka odgovor premijera Andreja Plenkovića i ministra financija Marka Primorca na najnovije upozorenje vlastitog fiskalnog čuvara.
