Građani se još nisu potpuno priviknuli na prošlogodišnji „zakon o klimama i balkonima”, a već im stiže nova regulativa. Riječ je o Zakonu o energetskoj obnovi u zgradarstvu, kojim Hrvatska provodi ambiciju Europske unije da snažno smanji emisije stakleničkih plinova.
Prema procjenama europskih stručnjaka, zgrade su odgovorne za 36 % ukupne emisije ugljikova dioksida te troše oko 40 % energije na kontinentu. Zbog tih brojki Bruxelles traži ubrzanu akciju: već do 2028. godine sve javne zgrade trebale bi zadovoljiti znatno strože energetske standarde.
Autor kolumne Damir Šarac podsjeća kako su još svježa negodovanja oko Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, kojim su uređivani klima-uređaji i balkoni, a sada slijedi novi paket pravila. Šarac ironično ocjenjuje da „socijalizam konačno pada”, aludirajući na to da će građani morati preuzeti veće troškove i odgovornosti kako bi se postigla europska „zelena” tranzicija.
Iako detalji provedbe tek trebaju biti razrađeni, jasno je da će se vlasnici i upravitelji zgrada morati prilagoditi strožim normama toplinske izolacije, učinkovitijim sustavima grijanja i hlađenja te većoj upotrebi obnovljivih izvora energije. Očekuje se i sustav poticaja kako bi se ublažili financijski tereti za kućanstva.
Novi zakon, najavljen kao ključni korak prema klimatskoj neutralnosti, već otvara pitanja o realnim rokovima, operativnoj spremnosti i mogućim poskupljenjima. Rasprava tek počinje, a prve službene smjernice Vlade najavljene su za iduće tjedne.