Dok se ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku nastavljaju, zapadni Balkan ponovno ulazi u razdoblje pojačanih napetosti. Najglasniji signal stigao je iz Beograda: 30. prosinca predsjednik Aleksandar Vučić najavio je povratak obveznog vojnog roka, skraćenog na 75 dana. Poručio je da će tako „mladi učiti odgovornost”, no analitičari ga vide kao izravnu posljedicu rastuće regionalne nesigurnosti.
Najrizičnija točka i dalje je spor Srbije i Kosova. Priština, predvođena premijerom Albinom Kurtijem, inzistira na potpunom priznanju neovisnosti, dok Beograd odbija popustiti i traži autonomiju za srpsku manjinu. Paralelno traje tiha utrka u naoružavanju: International Institute for Strategic Studies podsjeća da su, unatoč europskim obećanjima o proširenju, „temeljni sigurnosni izazovi ostali netaknuti”.
Bliskoistočna eskalacija prelila se i na balkansku politiku. Prema analizi Karoline Skobejko s Varšavskog instituta, Tirana je najglasnije stala uz SAD i Izrael, dok se Vučić odlučio za pozive na deeskalaciju, a složena bosanskohercegovačka arhitektura nije uspjela formulirati jedinstven stav. Skobejko upozorava da bi rast cijena energije dodatno pritisnuo ekonomski krhke države i natjerao ih da „usvoje jasnije geopolitičke smjerove”.
Bivši šef kabineta kosovskog predsjednika Blerim Vela u tekstu za War on the Rocks ocjenjuje da je „utrka u naoružavanju u punom jeku”, ali zasad više odražava pripreme nego paniku. Predlaže pojačanu transparentnost nabave oružja, raniju najavu vojnih vježbi i širu komunikaciju vojski kako bi se smanjili rizici pogrešnih procjena.
Hrvatska između stabilnosti i prijetnji
Zagrebu izravna agresija, zahvaljujući članstvu u NATO-u, djeluje malo vjerojatnom. Ipak, vojni analitičar Ivica Mandić navodi nekoliko scenarija koji bi Hrvatsku neizravno uvukli u krizu: destabilizacija Bosne i Hercegovine, sukob Srbije i Kosova ili nagli obrat u Crnoj Gori. Mandić preporučuje nastavak modernizacije Oružanih snaga, jačanje euroatlantskih veza i „brzu, odlučnu reakciju” na svaku potencijalnu krizu.
Vlada je već podigla politički radar. Premijer Andrej Plenković predložio je predsjedniku Zoranu Milanoviću sazivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu. Uz to, Zagreb ističe da ekonomska stabilnost, investicijski rejting „A” i mjere ograničenja cijena energije stvaraju dodatni sigurnosni amortizer.
Opasna, ali ne i bezizlazna situacija
Stručnjaci se slažu da je vjerojatnost otvorenog rata u sljedećih pet godina niska, ali ne i nemoguća. Regionalni antagonizmi, pojačan utjecaj Rusije, Turske i Kine te zategnuti odnosi velikih sila povećavaju rizik pogrešnih procjena. Kako sažima Vela, Balkan će „održati stabilnost samo uz discipliniranu transparentnost i odmjerenu vojnu modernizaciju”.
Za Hrvatsku to znači balansiranje između hladne glave i spremnosti. Oružane snage se opremaju, diplomacija je aktivna, a ekonomski štit zasad drži. No uz povratak vojnog roka u susjedstvu i rast geopolitičkih tenzija, oprez ostaje najvažnije oružje.
