Hrvatska se 2026. godine suočava s bitnom promjenom načina na koji će dobivati europska sredstva. Nakon završetka Mehanizma za oporavak i otpornost (MOO) i aktualnog sedmogodišnjeg proračuna Europske unije, omotnica dostupna Zagrebu smanjuje se sa sadašnjih oko 25 milijardi eura na 16,8 milijardi eura.
Istodobno, Bruxelles priprema nova pravila igre: novac će se dodjeljivati prema principu izvrsnosti, s naglaskom na visokotehnološke i inovativne projekte, a ne više kao izravni proračunski oslonac. To je jasna poruka domaćem javnom i privatnom sektoru da bez konkurentnih, istraživačko-razvojnih projekata neće biti izdašne europske potpore.
Primjer nove paradigme je europski program IPCEI AI za strateške projekte iz umjetne inteligencije. Nedavno okupljanje domaćih R&D kapaciteta u organizaciji HUP ICT-a pokazalo je da 40 hrvatskih tvrtki već sprema projekte vrijedne više od 80 milijuna eura, s ambicijom da se uključe u europske vrijednosne lance koje otvara Fond za konkurentnost težak 409 milijardi eura.
Dosadašnja stabilnost državnih financija dobrim je dijelom počivala na rekordnim transferima iz EU – od kohezijskih fondova do gotovo deset milijardi eura iz MOO-a – što je stvaralo dojam fiskalne udobnosti. S krajem tih izvanrednih injekcija završava i „sretno razdoblje” proračunskog mira, a Vlada će morati tražiti nove modele financiranja i jače poticati inovacije želi li održati razvojni zamah.
U novim uvjetima natjecanja za svaki euro Zagreb će, kako ocjenjuju sudionici ICT sektora, morati pokazati više strategije i hrabrosti: od brže prilagodbe zakonodavnih okvira do snažnijeg partnerstva akademske zajednice i industrije. Samo tako Hrvatska može uhvatiti priključak s onima koji su se na promjenu pravila već pripremili.