Hrvatska je sredinom travnja napravila povijesni iskorak: Hrvatska narodna banka (HNB) prvi je put sudjelovala u isplati sredstava za zajam koji je odobrio Međunarodni monetarni fond (MMF). Tim potezom, potvrđenim u priopćenju HNB-a, zemlja je de facto postala kreditor MMF-a i pridružila se skupini od otprilike 50 članica čija je financijska snaga ocijenjena dovoljno čvrstom za takvu ulogu.
Kako funkcionira novi status? • HNB uplaćuje sredstva iz deviznih pričuva zemlji korisnici zajma, ali dužnik Hrvatskoj nije ta zemlja nego sam MMF. • Potraživanje se knjiži unutar međunarodnih pričuva Republike Hrvatske, povećavajući njihovu kvalitetu i diverzifikaciju.
MMF pruža privremenu financijsku pomoć državama koje muku muče s platnom bilancom, dajući im vrijeme za provođenje reformi i stabilizaciju gospodarstva. Hrvatska je 1990-ih i 2000-ih godina sama koristila nekoliko aranžmana MMF-a kako bi stabilizirala ekonomiju i signalizirala tržištima ozbiljnost svoje fiskalne politike.
Od korisnika do kreditora Procjena MMF-ovih stručnjaka u siječnju pokazala je da je vanjska pozicija Hrvatske „dovoljno snažna” za prelazak u skupinu kreditora. Razlozi: • višegodišnji gospodarski rast • stalno smanjivanje javnog i vanjskog duga • poboljšanje salda tekućeg računa • ulazak u europodručje 2023., čime je Hrvatska postala dio bloka koji koristi globalnu pričuvnu valutu – euro.
Nakon što je Odbor izvršnih direktora potvrdio ocjenu, Hrvatska je krajem siječnja uključena u MMF-ov Plan financijskih transakcija – mehanizam preko kojeg se distribuira novac za odobrene aranžmane.
Ulazak među kreditore nosi i simboličku težinu: zemlja koja je nekoć tražila pomoć sada sudjeluje u spašavanju drugih, a pritom jača vlastite međunarodne pričuve i ugled na financijskim tržištima.