Cijene stambenih nekretnina u Europskoj uniji porasle su i u drugom tromjesečju 2025., čime se bilježi sedma uzastopna godina rasta. Prema najnovijim podacima Eurostata, prosječni nominalni rast u Uniji iznosio je 5,4 %, a čak sedam država zabilježilo je dvoznamenkasto poskupljenje.
Najveći skok bilježe Portugal (17,1 %), Bugarska (15,5 %) i Mađarska (15,1 %). Odmah iza njih smjestila se Hrvatska sa 13,2 %, ispred Španjolske (12,8 %), Slovačke (11,3 %) i Češke (10,5 %). Finska je jedina država članica u kojoj su cijene kuća pale, i to za 1,3 %.
Ako se podaci prilagode inflaciji, prosječni realni rast u EU-u spušta se na 2,8 %. No, i u tom poretku prednjače isti akteri: Portugal (14,3 %) i Bugarska (14,1 %), dok Hrvatska s 8,9 % ponovno ulazi u vrh, odmah iza Mađarske i Španjolske (po 9,2 %).
„Portugal je doživio eksploziju cijena zbog snažne potražnje stranih kupaca – osobito digitalnih nomada i iseljenika koji koriste porezne olakšice i programe boravka – dok istovremeno kronični manjak novih stanova dodatno potiče rast”, objašnjava analitičar Mikk Kalmet. Slična kombinacija vanjske potražnje i ograničene ponude navodi se i kao razlog visokog rasta u Bugarskoj.
Među velikim gospodarstvima Unije pritisak je znatno slabiji: Njemačka bilježi 3,2 % nominalnog rasta (0,7 % realno), a Italija 3,9 % (1,8 % realno). Francuska i Švedska jedva prelaze jedan postotni bod nominalnog rasta, dok realno čak klize u blago negativno područje.
Gledano u petogodišnjem razdoblju (Q2 2020. – Q2 2025.) Hrvatska se ponovno ističe: realne cijene stambenih nekretnina skočile su 29,9 %, čime drži drugo mjesto u EU-u, odmah iza Portugala (40,6 %). Slijede Mađarska (29,4 %) i Litva (28,8 %). Na suprotnom kraju ljestvice Finska bilježi pad od 18 %.
Kalmet primjećuje da „tržišta poput Španjolske, Hrvatske i Grčke i dalje imaju koristi od međunarodnih kupaca, turizma i relativno povoljnijih cijena u odnosu na sjevernu Europu”, ali upozorava da rast kamatnih stopa postupno hladi cijene u pojedinim gradovima.
Izvan granica EU-a, Turska ostaje ekstreman primjer: samo u posljednjem kvartalu 2024. njezine su cijene porasle 28,5 %, a od kraja 2019. do kraja 2024. nominalni rast dosegnuo je nevjerojatnih 1 175 %, uz inflaciju od oko 500 %.
Iako troškovi zaduživanja rastu, podaci pokazuju da se pritisak na europsko stambeno tržište još ne smanjuje. Hrvatska, s dvoznamenkastim poskupljenjem i trajnim rastom tijekom pet godina, potvrđuje da se uloga nekretnina kao sigurne investicije u regiji još uvijek ne dovodi u pitanje.