Zaboravljena bolest vratila se u središte njemačkog zdravstvenog sustava. Institut Robert Koch (RKI) do kraja lipnja zabilježio je 25 271 slučaj hripavca, najviši broj u posljednjem desetljeću i više nego dvostruko veći nego 2014.
Iako se hripavac – ili medicinski pertusis – desetljećima smatrao dječjom bolešću, današnje statistike otkrivaju drukčiju sliku: oko 60 % zaraženih čine odrasli. Kod njih simptomi često izgledaju kao tvrdokorni suhi kašalj, pa mnogi ni ne slute da prenose bakteriju na druge. Zaklada za zdravlje djece upozorava: „Gotovo svaki kontakt s oboljelom osobom može rezultirati zarazom.”
Najugroženiji su dojenčad i mališani mlađi od godinu dana. Kod njih bolest može imati težak, pa i smrtonosan tijek; šest je beba već izgubilo život od početka godine. Zaraza najčešće stiže iz najbližeg kruga – upravo od obitelji.
Što čini hripavac podmuklim? U prvom tjednu djeluje poput obične prehlade: blagi kašalj i šmrcanje. Nakon 7 do 14 dana slijede grčeviti napadi kašlja praćeni kratkim zastojima disanja, povraćanjem i noćnim gušenjem. Tegobe mogu potrajati tjednima, a kod neke djece ostaju i „tikovi kašlja” i nakon izlječenja.
Pandemijske mjere protiv covida-19 privremeno su prigušile širenje pertusisa, no s ukidanjem ograničenja brojke su naglo skočile na rekordnu razinu otkako je bolest u Njemačkoj obvezna za prijavu.
Struka podsjeća da se zaraza može spriječiti redovitim cijepljenjem. Stalno povjerenstvo za cijepljenje (STIKO) preporučuje:
• primarno cijepljenje dojenčadi, • docjepljivanje svake desete godine za djecu i odrasle, • cijepljenje trudnica u trećem tromjesečju – bez obzira na raniji cjepni status – kako bi se zaštitilo novorođenče u prvim tjednima života.
Inkubacija traje prosječno 9 do 10 dana, a bakterija se prenosi kapljičnim putem pri kašljanju, kihanju ili razgovoru. S obzirom na visoku zaraznost i rastuće brojke, njemački epidemiolozi pozivaju građane da provjere svoj cjepni status i na vrijeme obnove zaštitu.