Uvođenje recipročnih carina od 15 % između Sjedinjenih Država i Europske unije početkom srpnja 2025., kao jedna od prvih odluka nove američke administracije Donalda Trumpa, već je duboko uzdrmalo europsko gospodarstvo. Eurostatovi podaci pokazuju da je suficit EU-a u robnoj razmjeni sa SAD-om pao s 53 na 26 milijardi eura u prvom polugodištu, a samo u kolovozu izvoz prema američkom tržištu bio je 26 % niži nego mjesec prije – čak 22 % manje nego u kolovozu 2024.
Sporo provođenje industrijskih mjera Kada je prije godinu dana predstavljen Kompas konkurentnosti s ukupno 383 preporuke, Bruxelles je najavio „novi industrijski zamah”. Danas je, prema podacima Komisije, tek 11 % mjera stiglo do faze provedbe. Analitičari upozoravaju da se pojedini ciljevi zelenog paketa i ciljevi jačanja konkurentnosti međusobno sudaraju, a nove geopolitičke turbulencije dodatno usporavaju reforme.
Biznis raspoloženje na ledu Organizacija SMEunited u proljeće je zabilježila prevladavajući osjećaj nesigurnosti među malim i srednjim poduzećima (MSP). Iako mnoga nisu izravno vezana uz američko tržište, očekuju pogoršanje općih poslovnih uvjeta, rast cijena i slabiju potrošnju. Posebno su izložene prerađivačka industrija, građevinarstvo te usluge povezane s turizmom. Istodobno se sektor nosi s nedostatkom radne snage, rastom plaća i padom produktivnosti.
Bruxelles najavljuje olakšice Kako bi ublažila pritisak, Europska komisija je u svibnju predložila hitno smanjenje administrativnih opterećenja za MSP-ove, uključujući odgodu obveze ESG izvještavanja. Nova strategija za start-up i scale-up tvrtke obećava jeftiniju energiju, lakši pristup kapitalu i ciljana ulaganja u digitalnu i zelenu tranziciju.
Hrvatska u zaostatku po učinkovitosti resursa Prema Flash Eurobarometru 549, čak 93 % europskih MSP-ova već primjenjuje neku „zelenu” mjeru. Hrvatska pritom zaostaje u štednji materijala i vode te u recikliranju. Istraživanje Hrvatske gospodarske komore na uzorku od 193 tvrtke otkriva da 64 % poduzeća traži subvencionirane izvore financiranja za zelene projekte, dok ih samo 17 % raspolaže vlastitim kapitalom dovoljnim za tranziciju. Najtraženiji instrumenti su projektno financiranje, održivi krediti i leasing.
Napredak postoji, ali skroman Nacionalni plan oporavka i otpornosti dosad je uložio oko 133 milijuna eura u 240 projekata, čime je privučeno još 250 milijuna eura privatnog novca. Svjetska banka pak bilježi da je izvoz naprednih zelenih tehnologija iz Hrvatske 2022. iznosio tek 0,2 % BDP-a, premda domaće tvrtke polako hvataju niše u vjetroelektranama, dizalicama topline i solarnim panelima.
Novi prioriteti, duži rokovi Prema najnovijem Eurobarometru, 37 % građana EU-a danas kao glavni prioritet ističe obranu i sigurnost, a tek 17 % klimatske politike. Europska unija stoga sve više usmjerava sredstva prema vojnoj industriji, što znači da bi put prema klimatskoj neutralnosti mogao potrajati dulje od planiranog. Za hrvatske MSP-ove to je znak da se, uz potporu EU fondova, moraju još intenzivnije boriti za dodatne izvore povoljnih „zelenih” kredita kako zelena agenda ne bi ostala žrtvom novih geopolitičkih razmirica.
