Francuska se želi nametnuti kao glavna pokretačka snaga europskog obrambenog jačanja do 2030., pokazuje novo, stostranično strateško izvješće koje je u ponedjeljak objavio ured premijera. Dokument naglašava jačanje uloge Europe unutar NATO-a i istodobno birački naglašen put prema „strateškoj autonomiji“ kontinenta, s posebnim osloncem na francusko-njemačko partnerstvo.
„Francuska i Njemačka zajednički će pridonositi jačanju integracije, sposobnosti djelovanja i obrambene moći Europe“, stoji u strategiji, dok su sljedeći po važnosti partneri Ujedinjena Kraljevina, Italija i Španjolska. Poljska, trenutačno najveći potrošač na obranu unutar NATO-a, spominje se tek na petom mjestu.
Potez prati najavu predsjednika Emmanuela Macrona da će se francuski obrambeni proračun 2026. povećati za 3,5 milijarde eura, a 2027. za još 3 milijarde, povrh već odobrenog višegodišnjeg plana. Macron inzistira da se rast financira „više aktivnošću i proizvodnjom, a ne novim zaduživanjem“, no izvješće ne navodi gdje će se novac pronaći.
Odgovor bi se trebao nazrijeti u utorak, kada premijer François Bayrou predlaže proračun za 2026. Izvjesno je, međutim, da će oporba prijedlog odbaciti, a francuski mediji upozoravaju da bi burna parlamentarna rasprava mogla ugroziti Bayrouov položaj na jesen.
Francuski deficit trenutačno iznosi 5,4 % BDP-a – više od dva postotna boda iznad dopuštene europske granice od 3 %. Istodobno je 16 država EU-a već aktiviralo tzv. zaštitnu klauzulu kako bi se mogle dodatno zadužiti do 1,5 % BDP-a za obranu u iduće četiri godine. Na pitanje kako Bruxelles gleda na novo francusko zaduživanje, glasnogovornik Komisije poručio je da takvo povećanje „ne smije narušiti fiskalnu disciplinu“.
Pariz u dokumentu podržava i nove europske financijske instrumente, uključujući program SAFE – okvir vrijedan 150 milijardi eura za zajedničku nabavu oružja, odobren u svibnju. Ipak, Francuska još nije službeno potvrdila hoće li sudjelovati. Članice imaju rok do prosinca za prijavu projekata, a u Parizu razmatraju ulaganja u satelitske komunikacije, raketnu protuzračnu obranu te taktički i strateški zračni transport.
Dok ambicije rastu, brojke ostaju tvrdoglave: bez jasnog plana financiranja Francuska bi se već ove jeseni mogla suočiti s ozbiljnim političkim i fiskalnim otporom – prijetnjom koja bi mogla usporiti njezine ambiciozne planove da postane „motor“ europske obrane.
