Slovački premijer Robert Fico poručio je da Bratislava neće sudjelovati ni u jednom programu Europske unije čiji je cilj financiranje vojne pomoći Ukrajini.
„Odbijam dopustiti Slovačkoj sudjelovanje u bilo kakvom financijskom programu čija je svrha pomoći Ukrajini u upravljanju ratom i vojnim troškovima”, izjavio je Fico na nedjeljnoj konferenciji za novinare.
Vlada koju predvodi Fico po dolasku na vlast 2023. obustavila je državnu vojnu potporu Kijevu, ali je nastavila dopuštati komercijalnu prodaju oružja. Premijer se otvoreno razilazi s većinom država članica EU-a, tvrdeći da se „rješenje ne nalazi na bojnome polju”.
EU je prošloga tjedna pristao pokriti „hitne financijske potrebe” Ukrajine tijekom iduće dvije godine, no privremeno je odustao od prijedloga da se zamrznuta ruska imovina iskoristi za zajam Kijevu od 140 milijarda eura. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij poručio je da bi se tim sredstvima odmah mogla pojačati protuzračna obrana, zračna flota i položaji na prvoj crti.
Fico je kritizirao i europske sankcije Moskvi, ocijenivši da one više štete Europi nego Rusiji. Dodatni pritisak stiže i sa druge strane Atlantika: Sjedinjene Države najavile su sankcije ruskim naftnim divovima Rosnjeftu i Lukoilu koje stupaju na snagu sljedeći mjesec, što pogađa i Slovačku i Mađarsku – obje i dalje ovise o ruskoj nafti.
Upitan prijete li sankcije opskrbi sirove nafte, Fico je podsjetio da je rafinerija Slovnaft dio mađarske grupe MOL te dodao: „U ovome trenutku to ne procjenjujemo na taj način.”
Mađarski premijer Viktor Orban već je najavio da Budimpešta traži načine kako zaobići američke mjere, dok Bratislava zasad ostaje fokusirana na distanciranje od svake europske vojne sheme za Ukrajinu. Politički jaz između središnje Europe i većine EU-a tako se dodatno produbio, a Kijev se sve više oslanja na preostale saveznike u nastojanju da održi obranu od ruske agresije.
