Cijene osnovnih prehrambenih namirnica nastavile su rasti u ožujku, pokazuje najnoviji indeks Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Prosječna vrijednost košarice iznosila je 128,5 bodova – 2,4 % više nego u veljači i jedan posto iznad razine iz ožujka prošle godine.
Najveći skok zabilježili su šećer i biljna ulja. Šećer je poskupio 7,2 % jer trgovci procjenjuju da će Brazil, najveći svjetski izvoznik, veći dio nove berbe trske preusmjeriti u proizvodnju etanola. Biljna ulja, predvođena suncokretovim, palminim i repičinim, skuplja su 5,1 %, ponajprije zbog skučenih zaliha iz crnomorske regije i očekivane veće potražnje za biodizelom.
Žitarice su porasle 1,5 %. Cijene pšenice pogurale su prognoze suše u SAD-u i moguće smanjenje sjetve u Australiji zbog skupih gnojiva, dok su povoljni uvjeti u Europi i konkurencija izvoznika donekle ublažili rast. Kukuruz je blagim plusom jer je obilna ponuda neutralizirala strah od većeg etanola i skupih inputa.
Prvi put od srpnja lani skuplji su i mlijeko te mliječni proizvodi (1,2 %), a meso je na mjesečnoj razini skuplje 1,0 %. U EU je svinjetina poskupjela zbog sezonske potražnje, dok je govedina poskupjela zbog manjeg brazilskog izvoza.
Istodobno je FAO u odvojenom izvješću podignuo procjenu ovogodišnje proizvodnje žitarica na 3,036 milijardi tona, što bi značilo plus od 5,8 % u odnosu na 2024. Za 2026. ipak predviđa pad proizvodnje pšenice od 1,7 %, na 820 milijuna tona, ponajprije zbog nižih cijena i lošijih vremenskih uvjeta u EU-u, Rusiji i SAD-u. Unatoč tome, proizvodnja bi ostala iznad petogodišnjeg prosjeka.
Zalihe bi do kraja aktualne sezone trebale dosegnuti rekordnih 951,5 milijuna tona, 9,2 % više nego na početku, zahvaljujući sporijem izvozu u EU-u i većem uvozu Irana. Svjetska trgovina žitaricama prema novim brojkama raste 3,6 % i doseže 505,3 milijuna tona.
FAO upozorava da rat na Bliskom istoku i zastoji tankera u Hormuškom tjesnacu povećavaju cijene energije i umjetnih gnojiva te potiču proizvođače da usjeve sele prema tržištu goriva. Kako poljoprivrednici na sjevernoj hemisferi razmatraju usjeve s manjom potrošnjom gnojiva, organizacija ističe da je stupanj tog pomaka još uvijek teško procijeniti.