Europom ponovno odjekuje brujanje tvornica oružja. Najnovije izvješće Stockholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI) pokazuje da je uvoz velikog naoružanja u europske države u razdoblju 2020.–24. skočio za čak 155 % u odnosu na 2015.–19., dok su globalne isporuke ostale gotovo na istoj razini, zabilježivši tek simboličan pad od 0,6 %.
Istodobno, tradicionalni izvozni teškaši – Francuska, Njemačka i Italija – dodatno su učvrstili dominaciju. Francuska sada drži oko 9,6 % svjetskog izvoza, a Njemačka oko 5,6 %, dok Sjedinjene Države i dalje prednjače s 43 %. Zajedno s ostatkom zapadne Europe Washington kontrolira gotovo tri četvrtine svjetske trgovine oružjem.
Veliki korporativni pobjednici ne kriju se teško: talijanski Leonardo, francuski Thales Group te njemački Rheinmetall i Airbus Defence & Space nalaze se pri vrhu SIPRI-jeva popisa 100 najvećih proizvođača. Samo 2023. god. ta je skupina ostvarila približno 632 milijarde dolara prihoda od oružja, uz rekordne narudžbe koje se protežu duboko u 2030-e.
Tri glavna odredišta
- Europa i Ukrajina – Kijev, koji se već gotovo četiri godine brani od ruske invazije, postao je najveći svjetski uvoznik oružja, s udjelom od 8,8 % globalnog uvoza u 2020.–24. I europske članice NATO-a obnavljaju arsenale neviđenom brzinom. Zanimljivo, 64 % njihova uvoza dolazi iz SAD-a, što je značajan skok u odnosu na 52 % u razdoblju 2015.–19.
- Azija i Bliski istok – Indija, Katar i zaljevske monarhije i dalje kupuju skupe zrakoplove, ratne brodove i raketne sustave, premda je ukupni obujam isporuka regiji pao 20 % u usporedbi s prethodnim petogodišnjim razdobljem.
- „Siva zona” – Egipat je, unatoč 44 % manjim ukupnim nabavama, 65 % svojih 2020.–24. kupnji usmjerio na europske ratne brodove. U Sudanu su, prema dokumentaciji Amnesty Internationala, prošle godine viđeni francuski oklopnjaci i oklopna vozila proizvedena u UAE-u, dok su dronovi i projektili stizali preko regionalnih kanala.
Ograničena transparentnost Europska služba za vanjsko djelovanje u svom 26. godišnjem izvješću priznaje da je praćenje krajnjih korisnika „teško” zbog složenih lanaca opskrbe i klauzula povjerljivosti. Praksa to potvrđuje: Berlin je nedavno ukinuo zabranu izvoza oružja Izraelu, kojom bi se ponovno otvorio put isporukama nakon 24. studenoga.
Politički paradoks Vlade istodobno ističu predanost ljudskim pravima i potpisuju višemilijunske ugovore. Kritičari upozoravaju da profitabilna, zaštićena industrija stvara radna mjesta i pune proračune, pa se „slavina” izvoza teško zavrće. Dok god geopolitičke krize drže potražnju na vrhuncu, motivi za zažmiriti na posljedice ostaju snažni.
Tako europska priča o miru i cvatuća trgovina oružjem zasad koegzistiraju – ne samo bez nelagode, nego u otvorenoj simbiozi. Dobitnici su veliki proizvođači i državne blagajne; gubitnici, upozoravaju kritičari, transparentnost, vjerodostojnost i civili u najkrhkijim dijelovima svijeta.