EU se ponovno našla pred zidom nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio 30-postotne carine na europsku robu od 1. kolovoza.
„Poduzet ćemo sve potrebne korake kako bismo zaštitili interese EU-a”, poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, ponavljajući da Unija „uvijek preferira dogovoreno rješenje”. Ipak, Bruxelles je u nedjelju odgodio vlastite protumjere – carine do 20 % na oko 21 milijardu eura američkog izvoza – nadajući se posljednjem trenutku izbjeći trgovinski rat.
Napetost se dodatno pojačala jer su se države članice podijelile oko odgovora:
• Francuska i Danska guraju brzu odmazdu ne bi li pokazale da se na ultimatume ne pristaje.
• Njemačka, Italija i Poljska radije čekaju, strahujući da bi stroži potez ugrozio vlastiti izvoz.
Isti rascjep bio je vidljiv još u lipnju kada je njemački kancelar Friedrich Merz procijenio da bi „brz i jednostavan” dogovor oko temeljnog carinskog praga od 10 % bio prihvatljiv kompromis.
Pomirljivi tonovi dosad nisu dali rezultata. EU je, primjerice, bez pogovora podržala američki zahtjev da članice NATO-a podignu obrambenu potrošnju na 5 % BDP-a. Trump je to proglasio „monumentalnim uspjehom”, ali je gotovo odmah zaprijetio Španjolskoj jer je zatražila izuzeće od carina – zaboravljajući pritom da je Madrid dio Unije.
Bruxelles je u međuvremenu zaoštrio retoriku prema Kini i pospremio u ladicu dugo pripremani porez na digitalne divove, nadajući se da će slijediti Washingtonovu liniju i tako ublažiti američki bijes. No, prijetnja carinama ostaje nepromijenjena.
Diplomati priznaju da je osnovni problem manjak jedinstva. Dok EU traži „pregovarački prozor”, Trump koristi carine kao instrument golije sile. Do početka kolovoza Unija mora odlučiti hoće li napokon djelovati kao ravnopravan partner ili nastaviti strategiju koju sve glasniji kritičari nazivaju „washingtonskim sindromom”.