Bivši potpredsjednik Europske komisije Margaritis Schinas smatra da novi Pakt o migracijama i azilu – usvojen 2024. i planiran za punu primjenu u ljeto 2026. – unatoč otporu dijela država članica neće biti doveden u pitanje.
„Politika slijedi ono što ljudi i birači žele”, rekao je Schinas u razgovoru za Euractiv, naglasivši da građani diljem Unije traže „više reda, kontrole granica, solidarnost i vraćanje osoba koje nemaju pravo ostati”.
Pakt obuhvaća deset zakonskih akata, a svaka je država do prosinca 2024. trebala predati nacionalni plan provedbe. Mađarska to još nije učinila, a premijer Viktor Orbán poručio je da „Pakt znači kraj Mađarske“. Poljska također ostaje žestoko protiv.
Schinas, jedan od arhitekata reforme, priznaje da će provedba biti politički minsko polje, ali ističe kako sada postoji „nova europejska prise de conscience“ po pitanju migracija. Dok su Budimpešta i Varšava glasne u protivljenju, on primjećuje da je Rim pod vodstvom Giorgie Meloni stao iza pakta: „Mogli smo izgubiti Varšavu i Budimpeštu, ali smo dobili Rim Giorgie Meloni.“
Pojedine članice – i dio javnosti – zagovaraju uspostavu tzv. centara za vraćanje izvan EU-a. Schinas ne isključuje tu ideju, ali upozorava da „nije jednostavna“ te da bi bilo pogrešno „podizati očekivanja oko cilja koji kratkoročno nije izvediv“.
Govoreći o mogućnosti da se konsenzus raspadne kada na jesen budu objavljene konkretne brojke solidarne raspodjele, Schinas odgovara: „Bilo bi samoubojstvo da Europa sada počne poništavati sve što smo postigli. Sretni bi bili jedino oni koji žele razbiti Europu — krajnja desnica i krajnja ljevica.”
Prema njegovu mišljenju, Mađarska i Poljska ne pripadaju toj kategoriji; riječ je, kaže, o državama koje „žele dati do znanja kako gledaju na migracijsku politiku“, no ne očekuje da će blokirati zajednički sustav.
Schinas podsjeća da prije 2019. „nije postojao pravi europski okvir“, osim privremenog premještanja iz Grčke i Italije tijekom sirijske krize 2015. „Ponosan sam što na kraju mandata imamo prvi regulatorni okvir za migracije i azil“, zaključuje, uvjeren da će i djelomična provedba predstavljati „veliko poboljšanje u odnosu na stanje iz prosinca 2019.“.