Inflacija u Hrvatskoj rezultat je svjesnih političkih odluka, a ne samo globalnih gospodarskih kretanja, poručili su zastupnici SDP-a na današnjoj konferenciji za novinare u Saboru.
Sanja Radolović upozorila je da je »inflacija postala beskrajni dan« i podsjetila kako je Međunarodni monetarni fond snizio prognozu rasta hrvatskog BDP-a, ali zato korigirao očekivanu stopu inflacije naviše.
»Kako možemo vjerovati premijeru Andreju Plenkoviću i ministru financija Tomislavu Ćoriću kad su već u prvom tromjesečju pogrešno procijenili inflaciju na 2,8 posto, a ona je u eurozoni dosegla 4,8 posto pa smo neslavni rekorderi«, rekla je Radolović.
Tri glavne komponente koje najbrže poskupljuju, navela je, jesu hrana, energenti i stanovanje. Državni zavod za statistiku objavio je da su cijene stanova u posljednjih pet godina skočile 60 %, a samo lani 14,1 %. »Mladu, kreditno sposobnu obitelj kvadrat stana danas vodi u dužničko ropstvo s ratom od 1 200 eura na 30 godina«, dodala je.
Radolović tvrdi da službeni prosjek ne otkriva stvarni udar na najslabije: za umirovljenike s najnižim mirovinama inflacija je, prema njezinim riječima, »48 posto«.
Boris Piližota fokusirao se na poljoprivredu i porezao rast cijena na ovisnost o uvozu. Hrvatska, kaže, godišnje uveze hrane za oko 6,5 milijardi eura, a trend je uzlazan. »Izvozimo pšenicu, a uvozimo kruh; izvozimo telad, a uvozimo meso«, ilustrirao je. Posebno je naglasio da se zemlja više ne može opskrbiti ni osnovnim namirnicama: domaća proizvodnja krumpira past će, procjenjuje, ispod 40 % potreba.
Prema njegovim riječima, poljoprivredna proizvodnja stagnira na razini iz 2010., dok se trgovci razmahnu: deset najvećih lanaca okreće više od osam milijardi eura, a cijela domaća poljoprivreda jedva prelazi tri milijarde. »To nije ravnoteža tržišta, to je sustav protiv vlastite proizvodnje«, ustvrdio je Piližota.
SDP procjenjuje da prosječna obitelj danas za istu košaricu hrane plaća do 40 % više nego prije dvije godine, odnosno oko 160 eura mjesečno. Plaće pritom ne prate skok troškova, zbog čega, smatraju, inflacija prerasta u »krizu dostojanstva«.
»Rad više ne jamči normalan život, a skuplji život iz dana u dan nije sudbina – to je politički izbor. A svaki politički izbor može se promijeniti«, zaključio je Piližota.
