Europska komisija propustila je rok za žalbu na presudu Općeg suda EU kojom je utvrđeno da nije dovoljno obrazložila zašto SMS prepisku predsjednice Komisije Ursule von der Leyen s direktorom Pfizera Albertom Bourlom nije zadržala u službenoj evidenciji.
Rok za upućivanje predmeta Sudu pravde EU istekao je početkom srpnja, što je potvrdio glasnogovornik europskih sudova. Time je odluka Općeg suda iz svibnja – kojom je Komisija kritizirana zbog netransparentnosti u slučaju nazvanom „Pfizergate” – postala pravomoćna.
Kontroverza je izbila nakon što je The New York Times 2021. otkrio da su von der Leyen i Bourla razmijenili poruke uoči sklapanja višemilijardnog ugovora o nabavi cjepiva protiv covida-19. Novinari su zatražili pristup porukama pozivajući se na propise o pravu na pristup dokumentima EU; Komisija je uzvratila da sporne poruke ne sadrže „bitne informacije” koje bi zahtijevale službeno arhiviranje.
Politički pritisak i neizvjesna potraga za porukama
Početkom srpnja Europski parlament glasovao je o nepovjerenju predsjednici Komisije, što je pokrenuo desničarski rumunjski zastupnik Gheorghe Piperea. Von der Leyen je preživjela izglasavanje te poručila zastupnicima u Strasbourgu da su „neke optužbe jednostavno laž”.
Opći sud je u presudi naveo da će stvarno pronalaženje spornih SMS-ova biti „teško”, ali je obvezao Komisiju da detaljnije objasni zašto ih nema. Glasnogovornik Komisije poručio je da sud „nije doveo u pitanje politiku registriranja dokumenata” te dodao kako EU izvršno tijelo i dalje ostaje „posvećeno otvorenosti, odgovornosti i jasnoj komunikaciji s dionicima”.
Hoće li se poruke ikada pojaviti, zasad ostaje neizvjesno, no odluka suda pojačala je pritisak na Bruxelles da ubuduće transparentnije vodi komunikaciju – osobito u vrijeme sklapanja milijardskih ugovora od javnog interesa.