Europske policijske službe žele ubrzati način na koji mogu posegnuti za alatima umjetne inteligencije kako bi hvatale korak s kriminalcima koji novu tehnologiju već koriste bez ograničenja.
Zamjenik izvršnog direktora Europola Jürgen Ebner upozorio je da organizirani kriminalci trenutno „imaju svojevrsni praznik” zahvaljujući „zlonamjernoj primjeni AI-a”, dok se policijske agencije muče s višemjesečnim provjerama usklađenosti. Prema njegovim riječima, postupci procjene utjecaja na zaštitu podataka i temeljna prava, koje propisuju Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) i novi Zakon o umjetnoj inteligenciji, mogu odgoditi uporabu AI-a i do osam mjeseci.
„U situacijama kada postoji prijetnja životu važno je reagirati odmah. Zato je apsolutno nužno imati brzu proceduru za hitne slučajeve”, poručio je Ebner na skupu europskih stručnjaka za zaštitu podataka održanom na Malti. Naglasio je da skraćeni postupak ne bi zaobišao postojeće crvene linije, poput zabrane profiliranja ili primjene sustava za prepoznavanje lica u realnom vremenu.
Zakon o umjetnoj inteligenciji već dopušta određene iznimke policiji, no organizacije za digitalna prava i dio zastupnika strahuju od preširokih ovlasti. Dok je korištenje sustava za prepoznavanje lica na javnim prostorima načelno zabranjeno, države članice mogu odobriti izuzetke za najteža kaznena djela.
Europska komisija najavila je više nego udvostručiti broj zaposlenih u Europolu i pretvoriti ga u „tehnološku perjanicu” borbe protiv kriminala koji se „neprestano kreće između fizičkog i digitalnog svijeta”. Prijedlog zakona koji bi osnažio agenciju predviđen je za drugo tromjesečje 2026.
Ebner je istaknuo da gotovo svaka istraga danas ima digitalnu komponentu te da ulaganja u napredne platforme, od umjetne inteligencije do dešifriranja komunikacija, „predstavljaju ogroman teret za policijske proračune”. Naveo je kako bi Europol mogao pomoći nacionalnim policijama slanjem analitičara specijaliziranih za visokotehnološki kriminal.
Istodobno je odbacio ideju da bi agencija preuzela operativne ovlasti država članica: „Ne mislimo da Europol treba dobiti moć uhićivanja ili pretrage domova. To nema smisla i ne donosi dodatnu vrijednost.”