Na sastanku ministara vanjskih poslova u Luksemburgu EU je još jednom pokazala koliko je njezina strateška agenda ograničena američkim utjecajem i unutarnjim podjelama.
Bruxelles bez pravog glasa oko Ukrajine i Gaze Ministri su usuglasili zabranu uvoza ruskog plina, ali ne i nafte, koja Kremlju i dalje donosi oko 300 milijuna eura mjesečno. Time je potvrđena realnost: Sjedinjene Države već drže 70 % udjela u europskom uvozu LNG-a i računaju na dugoročnu ulogu „energetskog skrbnika".
Kada Washington zatraži – Europa posluša: povećanje obrambenih izdvajanja na 5 %, neravnopravni trgovinski dogovori, kupnja američkog oružja za Ukrajinu. No istodobno EU ne sjedi ni za jednim glavnim stolom – ni pri razgovorima Viktora Orbána s Vladimirom Putinom i Donaldom Trumpom o Ukrajini, ni pri planiranju „odbora za mir" koji bi trebao nadzirati poslijeratnu Gazu.
Madžarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó otvoreno je likovao zbog nelagode ostalih članica: „„It was such a strange feeling to see the frustration here … I understand that many here … in mainstream Europe will make all possible efforts to avoid this summit from happening"”, rekao je, aludirajući na najavljeni susret Orbán–Putin–Trump.
Istodobno je Slovačka, a ne Budimpešta, blokirala novi – već devetnaesti – paket sankcija protiv Rusije, dok SAD oklijeva s idejom da se ukrajinski zajam financira iz zamrznute ruske imovine, što dodatno hrani belgijske rezerve i usporava odluku.
Kallas pod pritiskom, Izrael pod „vječnim“ sankcijama Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas branila je raspisivanje natječaja za moćnog zamjenika u Europskoj službi za vanjsko djelovanje, poručivši: „„We need a strong person"”. Istodobno priznaje da o mogućim sankcijama Izraelu „postoje vrlo divergentna stajališta" te da su nakon prekida vatre one „ni na stolu ni ispod stola". Povjerenica Hadja Lahbib upozorila je kako taj prijedlog mora ostati „spreman za aktivaciju ako humanitarna pomoć ne stigne“.
U Sofiji novi val kontroverzi: bugarska vlada spremna je otvoriti zračni prostor Vladimiru Putinu na putu prema Trumpovu sastanku, dodatno razbuktavajući raspravu o europskoj koheziji.
Zeleni dogovor pod skalpelom Pred samit čelnika EU-a predsjednica Komisije Ursula von der Leyen poslala je pismo u kojem najavljuje „pojednostavljenja“ klimatskih pravila. Na stolu su revizija cilja smanjenja emisija do 2040., politika biogoriva i cijena ugljika. Desni i dio liberalnih zastupnika već danas će u Strasbourgu srušiti uredbu o prikupljanju šumarskih podataka, koju EPP-ov Alexander Bernhuber naziva „ostavštinom Fransa Timmermansa". Klimatska pristojba na goriva, koja bi od 2027. mogla poskupjeti dizel i benzin za oko 20 centi, također ide na preispitivanje.
Norveški mirovni imidž uzdrman nafti i Gazom Norveška se suočava s pritiskom da njezin golemi državni naftni fond proda dionice poduzeća povezanih s izraelskom vojskom. Socijalistička ljevica zbog toga je blokirala pregovore o proračunu, a i nakon dogovora o prekidu vatre pozivi na povlačenje ulaganja ne jenjavaju, čime se, prema riječima predsjednice Etičkog vijeća fonda, „fundamentalno mijenja norveški pristup diplomaciji".
Talibani kao „partner za readmisiju“ Europska komisija potvrdila je da tehnički razgovara s de facto vlastima u Afganistanu o povratku državljana bez boravišnih dozvola ili osuđenih za kaznena djela. Dvadeset članica, predvođenih Belgijom, zatražilo je uspostavu zajedničkog mehanizma za takve deportacije.
Proračun EU-a bez Europskog parlamenta? Dok se ministri dogovaraju o sljedećem sedmogodišnjem proračunu od 2028., države članice guraju model koji bi poljoprivredne i kohezijske fondove objedinio u nacionalne planove dogovarane izravno s Komisijom, ostavljajući zastupnike – koji još raspravljaju hoće li prijedlog javno odbaciti – na marginama.
Sve u svemu, dok Komisija danas u Strasbourgu predstavlja agendu pod pompoznim nazivom „Europski trenutak neovisnosti“, stvarnost u Luksemburgu, Sofiji i Bruxellesu pokazuje suprotno: Unija nikad nije bila svjesnija vlastite ovisnosti.
