Svaka peta osoba u Europskoj uniji već je danas izložena riziku od siromaštva u starosti, a ženama prijeti čak 30 posto veća opasnost, upozorava Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovne mirovine (EIOPA).
„To je smiješno visok udio, iskreno”, izjavila je čelnica EIOPA-e Petra Hielkema. Ona je za rastući problem okrivila ubrzano starenje stanovništva: za četiri desetljeća na jednog umirovljenika dolazit će tek 1,5 radnika – upola manje nego danas. „Neke su zemlje već na toj razini, a to je neodrživo”, dodala je.
Ključni problemi i nejednakosti: • Većina država i dalje se oslanja na državni sustav međugeneracijske solidarnosti, čiji je trošak zbog duljeg životnog vijeka i niskog nataliteta sve teže podmiriti. • Skandinavske zemlje stoje bolje zahvaljujući trostrukom modelu – državnoj mirovini, obveznim radničkim fondovima i dodatnim privatnim ulaganjima. • Istočna i južna Europa znatno više ovise o državnim mirovinskim blagajnama, pa su mirovine osjetno manje u odnosu na plaće.
Hielkema smatra da „Europa ima mirovinski problem, a zemlje bez snažnih dopunskih sustava posebno su izložene”. Građani pritom često nemaju cjelovit uvid u buduća primanja jer im javne službe i poslodavci ne prikazuju svu imovinu.
Plan Bruxellesa Europska komisija u sljedećim će mjesecima predstaviti preporuke za štednju i mirovine te do kraja godine iznijeti paket mjera: digitalne račune koji objedinjavanju svu štednju i ulaganja građana, sustave praćenja mirovinskih prava, informativne zaslone s projekcijama mirovina i porezne poticaje za dodatnu štednju. Ključna ideja je automatsko uključivanje radnika u strukovne mirovinske fondove – model koji već djeluje u Ujedinjenom Kraljevstvu, Poljskoj i Italiji.
„Automatski ste uključeni; želite li izaći, morate to svjesno odlučiti”, pojasnila je Hielkema, uvjerena da će inercija ovaj put raditi u korist štednje. Mehanizam bi, kaže, obuhvatio i samozaposlene te radnike gig ekonomije.
Politički izazov Reforma ostaje u rukama država članica, a mirovine su osjetljiva tema. Primjerice, Francuska je izgubila potporu socijalista nakon što su propali pregovori o promjenama, dok je njemački kancelar Friedrich Merz izazvao žestok otpor sindikata kad je mladima poručio da sami štede za starost.
Ulog je ogroman: u Njemačkoj je u radničkim fondovima 267 milijardi eura, dok Švedska – s osam puta manjim brojem stanovnika – u istim fondovima drži 516 milijardi eura, što predstavlja 92 posto BDP-a te zemlje.
