Na samitu Europske unije i Kine 24. srpnja u Pekingu, kojim je obilježeno 50 godina diplomatskih odnosa, Bruxelles je izborio tek krhki predah u borbi za sigurnu opskrbu rijetkim zemnim metalima.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je „unaprijeđeni mehanizam opskrbe“ koji bi trebao odmah otkrivati i rješavati uska grla nastala kineskim izvoznim kontrolama uvedenima početkom travnja. Ograničenja su u Europi izazvala alarm jer su rijetki zemni metali ključni za napredne tehnologije i obranu.
Kineski utjecaj ostaje golem: zemlja kontrolira oko 85 % globalne prerade tih elemenata i više od 90 % proizvodnje magneta. Iako je kineski izvoz magnetskih komponenti u EU u lipnju skočio za 245 % u odnosu na svibanj, i dalje je 35 % niži nego godinu ranije, što dodatno otkriva ranjivost europskih dobavnih lanaca.
Stručnjaci ne dijele optimizam Bruxellesa. Energetska analitičarka Christina Lu upozorava da su desetljeća kineskih ulaganja stvorila industriju s nedostižnom ekspertizom, infrastrukturom i cjenovnom snagom. Da bi se to nadomjestilo, EU ne treba samo nova nalazišta, već cjelovite lance vrijednosti, dodatni kapital i – za razliku od Sjedinjenih Država – prevladavanje unutarnjih podjela među državama članicama.
Peking, pak, tvrdi da problem ne dolazi iz Kine. Predsjednik Xi Jinping pozvao je Uniju na „otvorenost i suradnju“ te naglasio da dvije „velike sile“ moraju jačati međusobno povjerenje. No iza diplomatske retorike ostaje stvarnost trgovinskih napetosti: EU nastoji izbjeći 30-postotnu carinu na svoje proizvode kojom je predsjednik Donald Trump zaprijetio od 1. kolovoza, dok se kineski pregovarači spremaju za sastanak u Stockholmu kako bi produžili rok za dogovor s Washingtonom.
Duboko ukorijenjeno nepovjerenje i tvrdi pregovarački stavovi na sve tri strane otežavaju smisleno približavanje. Privremeni dogovor o rijetkim zemnim metalima stoga izgleda kao tek prvi, daleko od dovoljnih koraka prema istinski sigurnoj i diversificiranoj opskrbi EU-a.
