ZAGREB – Rečenica francuskog predsjednika Emmanuela Macrona izgovorena na Sorbonni – „Delegirali smo energiju Rusiji, sigurnost Sjedinjenim Državama, a ključne perspektive Kini. Moramo ih ponovno preuzeti” – simbolično je označila zaokret koji najviše svjetske institucije i političari danas otvoreno priznaju: dosadašnji model globalizacije više ne djeluje.
Što kažu brojke i institucije
• Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) predviđa usporavanje svjetskog rasta u 2026. godini zbog trgovinskih barijera i geopolitičke nestabilnosti. • Svjetska trgovinska organizacija, Svjetska banka i vodeći financijaši, uključujući predsjednika HSBC-a Sir Marka Tuckera, slažu se da je globalizacija „završila svoj put u sadašnjem obliku”.
Razlozi pucanja starog poretka
Pandemija covida-19, rat u Ukrajini te tehnološko i energetsko nadmetanje između SAD-a i Kine razotkrili su ono što su zagovornici slobodne trgovine godinama prešućivali – krajnju ranjivost sustava koji počiva na ekstremnoj međuovisnosti bez političke kontrole.
Novo pravilo: strategija prije slobodne trgovine
Države danas štite ključne sektore, ograničavaju izvoz tehnologije, filtriraju strane investicije i formiraju regionalne gospodarske blokove. Neprofitna Zaklada za informacijsku tehnologiju i inovacije (ITIF) tvrdi da je „stara globalizacija propala” te zagovara model utemeljen na tehnološkom suverenitetu i selektivnoj integraciji.
Kompanije redizajniraju lance opskrbe
Prema McKinsey Global Instituteu, poduzeća ne napuštaju međunarodne dobavne lanace, nego ih prilagođavaju: umjesto maksimalne učinkovitosti, naglasak se stavlja na otpornost, diversifikaciju i kontrolu nad ključnim komponentama.
Što slijedi
Analitičari McKinseya zaključuju da ne svjedočimo „kraju” nego transformaciji globalizacije. Ako je početak 21. stoljeća bio obilježen ekspanzijom otvorenih tržišta, tada aktualno desetljeće ulazi u novu eru – „doba geopolitičke ekonomije” u kojoj će državna strategija i sigurnost određivati pravila igre na svjetskom tržištu.
