Rizik od lavina u europskim Alpama niže se i raste na neočekivane načine dok se planine zagrijavaju. Svake godine oko 100 ljudi u Europi smrtno strada pod golemim masama snijega, leda i stijena, a najnovije brojke sugeriraju da 2026. već nadmašuje prošlu sezonu.
• 2023./24.: 87 poginulih
• 2024./25.: 70 poginulih
• 2025./26.: 99 poginulih već do sredine veljače
„Avalanche risk in the European Alps is nowadays mostly for mountain practitioners who trigger avalanches themselves”, objašnjava klimatolog Nicolas Eckert i dodaje da se spontani odroni ipak događaju, ali rjeđe pogađaju ljude.
Slabi slojevi pod prvim tankim snijegom
Dok zimske sezone postaju kraće, početak zime često donosi malo snijega. Prema liječniku hitne planinske medicine Giacomu Strapazzonu, „Limited early-season snowfall can lead to the formation of persistent weak layers within the snowpack”. Kada kasniji obilan snijeg prekrije te krhke slojeve, nastaju „visoko nestabilni uvjeti koji pogoduju ljudski pokrenutim lavinama”.
Sve više skijaša izvan staza
Broj ljubitelja skijanja izvan uređenih pista snažno raste, što povećava izloženost. Ipak, ukupan broj poginulih lagano se smanjuje zahvaljujući boljoj opremi, bržem spašavanju i preciznijim prognozama. „Overall, we have seen a slight decline in the annual number of fatalities, despite a massive increase in the number of ski touring days undertaken in Switzerland”, kaže švicarski znanstvenik Kurt Winkler.
Manje snijega, ali jače oluje
Modeli pokazuju da će se s porastom temperature lavine vjerojatno događati rjeđe i biti manjeg obujma jer se snježni pokrivač smanjuje. No, topliji zrak prima više vlage pa su na višim nadmorskim visinama mogući intenzivniji naleti snijega. Meteorolog Elias Zubler upozorava: „The model projections show a general decrease in the frequency of heavy snowfall events, but an intensification of events is possible, especially at high elevations and in the core winter season.” Takve lavine često sadrže mokar, gust snijeg i nose više energije.
Zbog sve manjih i nepredvidivijih prozora sa stabilnim snijegom, polovica od 2 200 europskih skijališta mogla bi se naći pod „vrlo visokim“ rizikom od nedostatka snijega ako se globalno zagrijavanje poveća za 2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. To znači da će se borba za sigurnost na planini sve više voditi između tanjeg pokrivača i sve žešćih, ali rjeđih oluja.
Kako ostati živ
- Pratiti službene biltene o opasnostima.
- Nositi lavinski primopredajnik, sondu i lopatu.
- Ići u grupi i znati čitati teren te nagib.
- Odustati kada rizik premašuje vještine.
Sve dok klimatske promjene mijenjaju lice planine, ključna će ostati kombinacija informiranosti, tehnologije i brze reakcije – jer i tanji snijeg može skrivati smrtonosnu klopku.