Razina mora uz hrvatsku obalu u prosjeku raste oko 2,2 milimetra godišnje, ali u Dubrovniku trend se opasno ubrzao. Prema Planu pripravnosti i upravljanja rizicima za svjetsko dobro „Stari grad Dubrovnik”, mjerna postaja u gradu bilježi skok s 0,83 na 3,62 milimetra godišnjeg rasta.
Autor dokumenta, tvrtka Urbanex, upozorava da je povijesna jezgra među najranjivijim zonama na Mediteranu. „Do 2100. predviđa se da će 47 od 49 UNESCO-ovih lokacija na Mediteranu biti pod rizikom od poplava ili erozije”, navodi se u izvješću koje idućeg tjedna ide pred dubrovačke vijećnike.
Globalno zagrijavanje, topljenje leda i gubitak snježnog pokrivača dodatno pogoršavaju stanje, a posljedice se već vide: morska voda prodire u kanalizaciju staroga grada i potapa Stradun. Među predloženim mjerama stoje „tvrde” zaštite – morski zidovi, lukobrani i privremene barijere – kako bi se usporilo prodiranje vode i zaustavila erozija kamena koje prijeti rušenjem povijesnih struktura.
Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) procjenjuje da bi Jadran do kraja stoljeća mogao porasti između 0,49 i 1,08 metra, ovisno o emisijskim scenarijima. Stručnjaci zato traže preciznija mjerenja relativnih i eustatskih promjena razine mora kako bi se pravodobno odredile obrambene linije.
Stradun i okolne ulice ostaju kritična točka. Grad je 2019. očistio podzemne kanale, a radovi su se nastavili u Prijekom i Ulici Celestina Medovića. Ipak, kombinacija jakih pljuskova i visokih plima sve češće preplavljuje najniže dijelove jezgre. Ako more prijeđe „kritičnu granicu”, stoji u Planu, grad će morati „blokirati širenje vode u unutrašnjost” čvrstim građevinama ili mobilnim pregradama.
Najavljeni dokument tako Dubrovačane stavlja pred hitnu odluku: ulagati u skupe obalne barijere sada ili riskirati da do kraja stoljeća more preuzme najveću baštinsku atrakciju juga Hrvatske.