Europska unija započela je raspravu o postupnom ukidanju režima privremene zaštite za ukrajinske državljane koji su pobjegli pred ruskom agresijom. Posebna izaslanica Europske komisije za pitanja Ukrajinaca u EU-u Ylva Johansson poručila je kako je malo vjerojatno da će mehanizam biti produljen u sadašnjem obliku nakon ožujka 2027.
„I would be very surprised if temporary protection were prolonged as it is”, izjavila je Johansson te dodala da je „five years is enough for temporary protection”.
Direktiva o privremenoj zaštiti (TPD) aktivirana je u ožujku 2022., neposredno nakon početka ruske invazije, i omogućila je milijunima Ukrajinaca pravo boravka i rada u državama članicama bez prolaska kroz klasičnu azilnu proceduru. Iako je prvotno zamišljena kao kratkoročna mjera, direktiva je već nekoliko puta produljena; Komisija je prošle godine predložila posljednje produljenje do ožujka 2027., uz istodobnu pripremu plana za njeno gašenje.
Johansson će u četvrtak izvijestiti ministre unutarnjih poslova EU-a o trenutnom stanju i sljedećim koracima. Smjer koji zagovara Bruxelles uključuje prelazak s izvanrednih na stabilnije statuse, primjerice nacionalne ili europske dozvole za rad, studij ili dugotrajni boravak.
Pravna se tumačenja u početku nisu slagala: mnogi su stručnjaci držali da su prema direktivi moguće najviše dvije produljive godine, što bi zaštitu ograničilo do ožujka 2025. Komisija je potom proširila interpretaciju – najprije na 2026., a zatim i na 2027.
Unatoč mogućem kraju trenutačnog modela, Bruxelles ne planira ostaviti nove izbjeglice bez pomoći ako rat potraje. „It might be a different scope”, kazala je Johansson, naglasivši da će države članice morati raspraviti opseg buduće sheme.
I Kijev dijeli stav da TPD ne smije postati trajni okvir. Prema riječima izaslanice, ukrajinske vlasti smatraju da bi svako daljnje produljenje trebalo biti „u različitom opsegu i trajanju” od pukog automatskog produljenja.
„It’s time to shift from protection of refugees into empowerment of the diaspora and to the future of Ukraine”, zaključila je Johansson, istaknuvši da se promjena pristupa mora dogoditi „even if the war is ongoing”.