Europska komisija predstavila je Akt o industrijskom akceleratoru, zakon koji bi javnim naručiteljima – od ministarstava do općina – dao izrazitu slobodu da u natječajima favoriziraju tehnologije i proizvode s oznakom „proizvedeno u Europi”.
• Glavni cilj: podići potražnju za niskougljičnim rješenjima i potaknuti reindustrijalizaciju kontinenta kako bi se lakše pariralo kineskoj, ali i američkoj konkurenciji. • Financijska težina: europska javna nabava godišnje premašuje 2 bilijuna eura – upravo se tim novcem, poručuje Bruxelles, mogu dizati europske tvornice i radna mjesta.
„Kupujte europsko” – poruka je koja je odmah odjeknula i u Hrvatskoj, gdje bi državni i lokalni proračuni dobili zeleno svjetlo da prilikom kupnje sve od solarnih panela do baterija prednost daju proizvođačima unutar Unije.
Različiti tabori • Francuska snažno gura prijedlog tvrdeći da je riječ o nužnom štitu protiv „nepoštene” prakse velikih ekonomija koje već daju prednost domaćim tvrtkama. • Njemačka pak upozorava na opasnost „zatvorenih vrata” i protumjera partnera iz trećih zemalja te strahuje od optužbi za protekcionizam.
Kritičari upozoravaju da bi zakon mogao izazvati efekt bumeranga: tržišta SAD-a, Brazila ili Indije – na koja Europljani godišnje izvoze milijarde – mogla bi odgovoriti vlastitim barijerama. Zagovornici, međutim, ističu da te zemlje svoje lokalne klauzule već imaju, pa smatraju da EU samo usklađuje pravila igre.
Kako dalje? Prijedlog sada ide u ruke država članica i Europskog parlamenta. Hoće li Zagreb dobiti novu, formalnu mogućnost da pri tenderima za javne projekte kaže „prednost EU-u”, ovisit će o kompromisu Berlina, Pariza i ostalih 25 vlada oko definiranja granice između industrijske strategije i nedopuštene zaštite tržišta.