Najnoviji ruski raketni napad na Kijev, koji je oštetio zgradu misije Europske unije i britanskog British Councila, dao je dodatni poticaj raspravi o jačanju pritiska na Moskvu. Uoči sastanka ministara vanjskih poslova EU-a ovog vikenda u Kopenhagenu, u internom radnom dokumentu predložene su nove i strože mjere.
Glavne točke 19. paketa sankcija, čiju je objavu Komisija najavila za sredinu rujna, uključuju:
• dodatne udare na tzv. „sjensku flotu” ruskih tankera koja održava izvoz sirove nafte; • proširene zabrane uvoza ruskih roba; • mogućnost sankcioniranja tvrtki iz trećih zemalja, osobito Kine i Indije, koje pomažu Kremlju da izbjegne postojeća ograničenja.
Prema podacima Kijevske škole ekonomije, EU je do kraja srpnja već sankcionirao 535 različitih tankera. Novo bi proširenje moglo obuhvatiti operatore, trgovce, rafinerije, luke, pa čak i privatne registre zastava pod kojima plove „sjenski” brodovi.
Pritom dio država članica, predvođenih Danskom, traži aktiviranje još neiskorištenog „instrumenta protiv zaobilaženja sankcija” iz 2023. godine. Njime bi Bruxelles mogao blokirati izvoz osjetljive rob e u zemlje za koje se sumnja da preusmjeravaju opremu Rusiji, otvarajući vrata svojevrsnim sekundarnim sankcijama – potezu kojemu se Unija dosad odupirala.
Razmatra se i ideja da se učinkovitost mirovnih pregovora izravno poveže s jačinom budućih sankcija. Većina diplomata zasad je skeptična, no zagovornici tvrde da bi „uvjetovanjem” paketa održali pritisak na Moskvu.
Zamrznuta ruska imovina
Poseban politički i pravni čvor predstavljaju oko 300 milijardi eura ruskih deviznih rezervi blokiranih uglavnom u belgijskom klirinškom sustavu Euroclear. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen ponovno je pozvala na njihovo zapljenjivanje i usmjeravanje u obnovu Ukrajine, no Francuska, Njemačka i Belgija strahuju da bi taj korak narušio povjerenje u euro kao pričuvnu valutu.
Iz Euroclear-a poručuju: „Potrebno je izbjeći podrivanje povjerenja na međunarodnim financijskim tržištima čuvanjem pravne sigurnosti i poštovanjem načela suverenog imuniteta”. Bruxelles stoga paralelno priprema pravne opcije koje bi zaobišle otvoreno oduzimanje vlasništva, ali bi barem omogućile korištenje prihoda od kamata za pomoć Kijevu.
Unijinih 18 dosadašnjih paketa nije natjeralo Kremlj na promjenu kursa, pa europski „sankcijski car” David O’Sullivan upozorava da je jednako važno pojačati provedbu postojećih mjera. Kako raste pritisak javnosti nakon razaranja ukrajinske prijestolnice, ministri u Kopenhagenu naći će se pred odlukom koliko daleko su spremni ići – i prema Rusiji, i prema partnerima koji joj pomažu.
