Smanjenje američke vojne prisutnosti na Starom kontinentu ponovno je potaknulo dvojbe o dugoročnoj predanosti Washingtona NATO-u. Vrhovni saveznički zapovjednik za Europu, američki general Alexus Grynkewich, pokušao je umiriti partnere ustvrdivši da „manje američkih vojnika u Europi neće narušiti sigurnost kontinenta”.
Prema najavama nove obrambene strategije Donalda Trumpa, dio snaga bit će preusmjeren iz Europe u Indo-Pacifik. Prvi je korak već napravljen: iz Rumunjske se povlači 800 pripadnika američke vojske, potez zbog kojega je Bukurešt zatražio preispitivanje odluke. Ukupno raspoređenih oko 85 tisuća američkih vojnika u Europi tako bi se postupno smanjivalo, što kod nekih članica NATO-a budi sumnje u pouzdanost saveza pred sve agresivnijom Rusijom.
Dok Washington pritišće europske saveznike da do 2035. povećaju obrambenu potrošnju na pet posto BDP-a, francuski predsjednik Emmanuel Macron navodno je u privatnom razgovoru upozorio da se „SAD možda uskoro sprema izdati Ukrajinu”. Neizvjesnost dodatno pojačavaju riječi ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je ovoga tjedna izjavio da je „spreman” za rat s Europom.
U američkoj administraciji nisu svi suglasni o granicama angažmana. Ministar financija Scott Bessent poručio je ranije ove godine: „Sada je Vladimir Putin počeo ostvarivati upade na granice NATO-a. Jedino što vam mogu reći jest da se SAD neće uključiti s vojnicima ili bilo čim sličnim.” Takve izjave, zajedno s planiranim premještanjem snaga, jačaju bojazan da bi Moskva mogla iskušati odlučnost NATO-a — kako u kratkom, tako i u srednjem roku, upozorava general Grynkewich.
I dok europske prijestolnice ubrzano raspravljaju o povećanju vlastitih obrambenih kapaciteta, Kremlj podiže retoriku, a Bijela kuća signalizira strateški zaokret prema Aziji. Rezultat je nova geopolitička napetost u kojoj Europa mora izbalansirati između ovisnosti o američkom kišobranu i nužnosti jačanja vlastite obrane.
