Ukrajina ubrzano razvija vlastito oružje dugog dometa koje već mjesecima pogađa ciljeve duboko u Rusiji i na crnomorskoj obali. Od elisnih dronova do krstarećih raketa, Kijev sada raspolaže nizom sustava čiji domet doseže i 3000 kilometara.
Najnoviji projekti
• „Dugi Neptun” – kopnena verzija nekadašnje protubrodske rakete sada, prema tvrdnjama Kijeva, može letjeti do 1000 km. Vojska navodi da je upravo ovom raketom gađala luku Novorosijsk, ključno rusko izvozno središte na Crnom moru.
• Flamingo (FP-5) – predsjednik Volodimir Zelenskij ističe je kao „najuspješniju ukrajinsku raketu”. Dometa do 3000 km, trebala bi u masovnu proizvodnju do kraja godine. Razvila ju je privatna tvrtka Fire Point, a prema Zelenskijevim riječima već je korištena protiv ruskih ciljeva.
• Ljuti (Lutyi) – elisni dron Antonova doseže više od 1000 km i redovito napada rusku energetsku infrastrukturu.
• FP-1 – još jedan proizvod Fire Pointa s dometom većim od 1000 km, široko korišten u dubinskim udarima.
• Paljanica – nazvana po ukrajinskom kruhu, turbomlazna „dronska raketa” leta 900 km/h i dometa 650 km. Prvu borbenu uporabu potvrdio je Zelenskij u kolovozu 2024.; navodno je udesecima slučajeva pogodila skladišta streljiva.
• Ruta – projektil-dron kojemu se predviđa serijska proizvodnja do kraja godine. Premijerno je upotrijebljen za napad na pomorsku platformu na udaljenosti većoj od 250 km.
• Peklo – prva serija predana vojsci u prosincu 2024.; analitičari procjenjuju domet na oko 700 km.
• Bars – najnoviji član ukrajinskog arsenala otkriven u travnju 2025. Vojska tvrdi da je već gađao ruske ciljeve na udaljenosti do 800 km.
Zajednički nazivnik svih ovih sustava jest ambicija da Ukrajina postane gotovo neovisna o zapadnim isporukama dalekometnog oružja. Istodobno, napadi na strateške točke poput Novorosijska pokazuju da Kijev želi ograničiti ruske izvozne kanale i proširiti pritisak izvan bojišnice u Donbasu i na južnom frontu.
Kremlj redovito optužuje Ukrajinu za „terorističke napade” na ruski teritorij, dok Kijev uzvraća da cilja isključivo vojne i logističke objekte koji potpomažu invaziju započetu 2022. godine.
Iako su precizne količine proizvedenih projektila tajna, Zelenskij je više puta naglasio da su „deseci” primjeraka već u uporabi te da se programi financiraju kombinacijom državnih sredstava i privatnih ulaganja ukrajinskog obrambenog sektora.
