Na Filozofskom fakultetu u Splitu ove se jeseni traži stolica više. Čak 55 stipendista hrvatske vlade, potomaka iseljenika iz Južne Amerike, ondje intenzivno uči hrvatski jezik kako bi život zauvijek preselili u domovinu svojih predaka.
Val povratka dolazi iz zemalja s najvećim hrvatskim zajednicama preko Atlantika – Argentine, Čilea, Bolivije i Perua. Upravo iz tih država krajem 19. i početkom 20. stoljeća desetci tisuća Dalmatinaca krenuli su put Južne Amerike, tjerani siromaštvom i filokserom koja je poharala vinograde. Više od stoljeća kasnije, priča se okreće.
„Naši stipendisti uglavnom dolaze iz zemalja Južne Amerike, najviše iz Argentine, Čilea, Bolivije i Perua. Nekoć davno njihovi su predci odlazili u Južnu Ameriku, a danas se oni vraćaju k nama i želja im je ostati živjeti ovdje, u zemlji svojih predaka”, istaknuli su iz programa, dodajući da ih u Hrvatsku privlače poziv korijena, jači osjećaj sigurnosti i stabilnija gospodarska perspektiva nego u većini zemalja Južne Amerike.
Osim učenja jezika, program stipendistima nudi smještaj, integracijske radionice i pomoć pri traženju posla. Većina polaznika planira ostati u Dalmaciji, a dio razmišlja o daljnjem školovanju ili pokretanju obiteljskog posla.
Povratnički entuzijazam osjeća se i izvan učionica: polaznici vikendom obiđu sela iz kojih su im djedovi otišli, snimaju video-zapise na dalmatinskom dijalektu i volontiraju na lokalnim manifestacijama. Povratak identitetu, kažu, više nije samo sentimentalna ideja nego realna životna opcija.