Prosvjedom u središtu Lisabona i političkim skupom Europska zelena stranka (EGP) još je jednom stavila stambenu krizu na vrh europske agende. Hrvatska je među zemljama koje tu temu osjećaju najžešće – prema Eurostatu, zajedno s Portugalom bilježimo najveći rast cijena nekretnina u posljednjih 15 godina.
• Prema procjenama Eurostata, u 2023. je svaki deseti stanovnik EU-a trošio 40 % ili više prihoda na najamninu, kredit i režije. • EGP u manifestu „Hrabrost za promjene” stanovanje definira kao pravo, a ne robu.
Supredsjednik Zelenih Ciarán Cuffe upozorio je u Lisabonu da smo „u središtu krize stanovanja koja pogađa ne samo velike europske gradove, već i mnoge regije”, naglasivši da u portugalskoj prijestolnici najam stana premašuje prosječnu plaću. „Promijenilo se to da Europa sada prepoznaje taj problem i EU mora poduzeti mjere”, dodao je.
EU prvi put ima povjerenika zaduženog i za stanovanje, a Komisija 16. prosinca najavljuje plan kojim će, među ostalim, poticati aktiviranje praznih nekretnina i energetsku obnovu zgrada. Hrvatski eurozastupnik Gordan Bosanac smatra da je riječ o velikom iskoraku, ali ističe i potrebu da „gradovi i županije dobiju izravno financiranje iz europskih fondova” jer, kako kaže, „mnogi nikada ne vide sredstva koja nacionalne vlade raspodjeljuju”.
Bosanac očekuje da će se u sljedećem višegodišnjem proračunu Unije (2028.–2034.) otvoriti poseban instrument ili barem fleksibilniji pristup kako bi se više novca slilo upravo u projekte priuštivog stanovanja.
Hrvatski odgovor: Zakon o priuštivom stanovanju
Ministarstvo prostornoga uređenja prošlog je tjedna u javnu raspravu pustilo prijedlog Zakona o priuštivom stanovanju. Dokument prvi put precizno definira „priuštivi” najam ili ratu kredita – ukupni trošak ne smije prelaziti 30 % neto prihoda kućanstva u sredini u kojoj se stan nalazi. Projekt cilja mlade do 45 godina, obitelji s djecom, radnike u deficitarnim zanimanjima, umirovljenike, policijske službenike i druge ranjivije skupine.
Međutim, prijedlog nosi i ograničenje: „priuštivi” stanovi neće se smjeti prodati 35 godina. Zastupnica Sandra Benčić smatra da je zabrana preoštra: „Ljudima se životne situacije mijenjaju. Sad ste s dvoje djece pa dobijete blizance i što ćete, ostati u tom stanu? … Trebalo bi uvesti pravo prvokupa po istoj cijeni kako korisnici ne bi profitirali, ali im se ipak omogućila prodaja.”
Novost je i model neprofitnih stambenih zadruga; Bosanac ga ocjenjuje „dobrim korakom” jer građanima omogućuje udruživanje i gradnju uz minimalnu maržu, čime se širi javni fond stanova za dugoročni najam.
Zagreb povećava javni fond
Gradonačelnik Tomislav Tomašević upozorava da se bez „prave politike priuštivog stanovanja – kroz gradnju, regulaciju i porezne instrumente – neće zaustaviti divljanje cijena”. U zagrebačkom naselju Podbrežje već niče zgrada sa oko 300 stanova za priuštivi najam, a gradske su vlasti u međuvremenu zabranile prodaju postojećih gradskih stanova kako bi povećale fond za socijalni najam.
Dok Bruxelles priprema strategiju, a Zagreb zakon, brojni Europljani – i Hrvati – nastavljaju tražiti način kako da trošak krova nad glavom vrate u granice podnošljivog. Čeka se odgovor: hoće li nove mjere stišati tržišnu groznicu ili će stanovanje ostati luksuz za odabrane?
