Europska središnja banka od 11. lipnja spušta kamatnu stopu na prenoćni depozit za 25 baznih bodova – na 2 posto. Time se referentna stopa vraća na razinu s kraja 2022. i ostaje dva postotna boda ispod povijesnog vrhunca iz jeseni prošle godine.
Za hrvatski bankarski sektor riječ je o ključnom parametru jer Hrvatska narodna banka isplaćuje kamatu na sav višak likvidnosti položen na svoj račun. Lani je bankama tako isplaćeno oko 532 milijuna eura takozvane ležarine, a analitičari procjenjuju da bi ove godine iznos mogao dosegnuti novu „polamilijardsku” granicu. Taj izdašan prihod jedan je od glavnih razloga rekordne dobiti banaka u posljednje dvije godine.
PBZ-ovi analitičari očekuju da će stopa od 2 posto ostati nepromijenjena barem do rujna, a potom je moguć još jedan rez. Niža referentna kamata automatski pritišće i prinose na štednju građana i poduzeća, no istodobno bi trebala ublažiti kamate na kredite.
Stambeni krediti pod povećalom
Upravo je tržište stambenih kredita u Hrvatskoj protekla tri mjeseca bilo iznimno živahno: banke su ubrzano odobravale nove zajmove prije nego što 1. srpnja stupe na snagu stroža pravila kreditiranja. Prema njima, mjesečna rata više neće smjeti premašiti 45 posto dohotka dužnika, a rok otplate bit će ograničen na 30 godina.
Podaci HNB-a za posljednju godinu pokazali su da je kod trećine stambenih zajmova rata već prelazila zacrtanih 45 posto plaće. Usto, snažna potražnja pogurnula je cijene nekretnina prema novim rekordima.
Promjena trenda i nove dvojbe
Kada su kamatne stope rasle, dužnici su mahom uzimali kredite s fiksnom kamatom, smatrajući ih sigurnijom opcijom. Sada se situacija okreće: pad referentnih stopa čini varijabilne kamate privlačnijima, pa bi dio građana uskoro mogao osjećati da su „zarobljeni” u skupljim, fiksnim aranžmanima.
Banke već nude standardne zaštitne klauzule – obično na pet ili deset godina – nakon kojih se uvjeti renegociraju. No dugoročno zaduživanje uvijek nosi dozu neizvjesnosti, a nitko ne može jamčiti daljnji smjer kamata.
Financijski stručnjaci bilježe „znatan porast novih sporazuma” kojima klijenti pokušavaju optimizirati svoje obveze, ali upozoravaju da će ritam prilagodbi ipak diktirati potezi Frankfurta i domaća regulativa.
Hoće li rate doista osjetno pasti, znat će se već na jesen – kada ECB odluči je li ljetno sniženje dovoljno za novi korak prema jeftinijem novcu.