Europska središnja banka (ECB) priprema se za lansiranje digitalnog eura s infrastrukturom koja bi od prvoga dana mogla podnijeti više od 50 milijardi transakcija godišnje, pokazuju interne prezentacije upućene Upravnom vijeću. Takav kapacitet, ističu dužnosnici, implicira ambiciju da nova valuta zauzme znatan dio tržišta malih plaćanja, koje trenutačno dominiraju kartične kuće poput Vise i Mastercarda.
Prema analizi digitalnog euro-tima, sustav mora biti spreman za 50,5 milijardi transakcija godišnje. Ako bi se taj plafon dosegnuo do 2028., kada je najraniji očekivani datum uvođenja, digitalni euro mogao bi pokriti oko 40 posto svih kartičnih plaćanja u europodručju. Lani je u zoni eura izvedeno 84,6 milijardi kartičnih transakcija vrijednih 3,2 bilijuna eura, a uz pretpostavljeni godišnji rast od 10 posto taj bi se broj mogao popeti na 125 milijardi do 2028.
Motiv za ofenzivu nije samo snižavanje troškova građanima nego i strateška želja Bruxellesa da smanji ovisnost o američkoj infrastrukturi. Dvije trećine kartičnih plaćanja u europodručju trenutno se obrađuje putem međunarodnih shema, dok se više od polovice država članica u potpunosti oslanja na neinovacijska rješenja izvan Europe.
Banke, pak, strahuju od udara na provizije koje čine oko 30 posto njihovih neto operativnih prihoda, a četvrtina toga otpada upravo na platne naknade. „The impact on savings and retail banks of the digital euro taking a big chunk of card transactions will depend on the holding limits the ECB imposes, and [on] the underlying business model of the digital currency”, upozorio je Diederik Bruggink iz Europske udruge štednih i malih banaka, dodajući da će „viši limiti pohrane i niže naknade najviše naštetiti bankama”.
Industrijska udruga Payments Europe već je poručila da bi digitalni euro mogao narušiti kartične modele prihoda, osobito ako osnovne usluge budu besplatne. S druge strane, ECB tvrdi da će projekt stvoriti nove prilike: banke bi mogle nuditi digitalne novčanike i dodatne usluge, zadržavajući klijente koje danas privlače velike tehnološke kompanije.
Koliko su potrošači spremni prihvatiti novu valutu, ostaje otvoreno. Istraživanje BearingPointa iz veljače pokazuje da bi trećina anketiranih u europodručju koristila digitalni euro, premda je slična anketa Payments Europea otkrila da je 56 posto građana i dalje neodlučno.
Za konačnu odluku o pokretanju potrebna je i regulativa Europskog parlamenta. Unatoč tome, tehničke pripreme napreduju, a prezentacija digitalnog euro-tima predviđa da bi banke mogle tražiti oko 1,5 milijardi eura za dovršetak projekta. ECB je odbio komentirati projekciju tržišnog udjela i troškova.