Broj vjernika koji se u Hrvatskoj izjašnjavaju kao katolici kontinuirano opada treći popis zaredom, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Prema najnovijem popisu iz 2021., u zemlji živi 3 871 833 stanovnika, što je oko 400 000 manje nego 2011. godine. Katolika je 3 057 735, odnosno 78,97 posto ukupnog stanovništva. Time je udio katolika prvi put pao ispod 80 posto.
Usporedba s prethodnim popisima otkriva jasnu silaznu putanju:
- 2001.: 3 903 551 katolik (87,97 %)
- 2011.: 3 697 143 katolika (86,28 %)
- 2021.: 3 057 735 katolika (78,97 %)
Dakle, u dva desetljeća udio katolika smanjen je za gotovo deset postotnih bodova, a apsolutni broj smanjen je za više od 845 000 osoba.
Dobna struktura dodatno potvrđuje trend starenja vjernika:
- 0–17 godina: 546 258 katolika
- 18–35 godina: 594 023
- 36–59 godina: 1 000 634 (najbrojnija skupina)
- 60+ godina: 916 820 (gotovo 80 % u toj dobi)
Sličan raspored vidio se i 2011., ali u svim su kategorijama brojke danas niže. Primjerice, u skupini 18–35 godina tada je bilo 863 948 katolika, a među maloljetnicima 727 204.
Ostatak vjerske slike Hrvatske prema popisu iz 2021. čine pravoslavci (3,32 %), muslimani (1,32 %), ateisti i nereligiozni (4,71 %) te 1,72 % stanovnika koji nisu željeli odgovoriti na pitanje o vjeri.
Ukupni pad katolika djelomično prate i demografski gubici stanovništva, no stopa smanjenja katoličke populacije i dalje nadmašuje opći depopulacijski trend, što upućuje na promjene u osobnim vjerskim identitetima i društvenim stavovima.