Britanski mediji ovih su se dana osvrnuli na Pelješki most, istaknuvši ga kao „nevjerojatan europski most” čija je vrijednost premašila 400 milijuna eura i čija je glavna svrha – zaobići teritorij Bosne i Hercegovine te skratiti i pojednostavniti putovanja između juga i ostatka Hrvatske.
Još krajem 1990-ih Hrvatska i BiH potpisale su takozvani Neumski sporazum, kojim je Zagrebu bio omogućen cestovni koridor kroz Neum. Dokument, međutim, nikad nije ratificiran. To nije izazivalo veće teškoće sve do 2013., kada je Hrvatska ušla u Europsku uniju i počela provoditi strožu graničnu kontrolu. Gužve su dodatno rasle nakon ulaska Hrvatske u Schengen 2023. godine.
Prema postojećim pravilima putnik koji iz Dubrovnika kreće prema ostatku zemlje preko Neuma mora proći čak tri granične kontrole: najprije hrvatsku (schengensku) izlaznu, zatim bosansko-hercegovačku ulaznu, pa ponovno hrvatsku ulaznu kontrolu. Pelješki most, dug 2,4 kilometra, teći će isključivo hrvatskim teritorijem i tako ukloniti ta uska grla, navode britanski autori.
Most, smješten između Komarne na kopnu i Brijeste na Pelješcu, otvoren je 2022. godine nakon tri i pol godine gradnje. Projekt su s 85 % financirale europske fondove, a dovršetkom mosta najjužnija hrvatska županija postala je izravno cestovno povezana s ostatkom države, bez prelaska bilo kakve međunarodne granice.
Britanski komentatori Pelješki most opisuju kao simbol europskog inženjerstva, ali i političko-logističko rješenje koje je Hrvatskoj omogućilo da neutralizira dugogodišnje zastoje na graničnim prijelazima u Neumu, posebno u špici turističke sezone.