Elektroničke etikete s cijenama sve su vidljivije u trgovinama diljem Europe, a posljednjih mjeseci ubrzano se uvode i u hrvatskim maloprodajnim lancima. Sustav, koji zamjenjuje papirnate oznake, otvara vrata „dinamičkom formiranju cijena” – algoritamskom prilagođavanju iznosa više puta u danu bez intervencije zaposlenika.
Primjeri mogućih poskupljenja • turistički špice: pečena piletina, pljeskavice, kobasice i salate iz toploteka • osnovna ljetna potrošnja: voda, sladoled, svježe voće
Stručnjaci upozoravaju da bi kupci, bez jasne referentne točke, mogli teže pratiti isplativost te bi algoritmi, oslanjajući se na lokalnu potražnju, mogli „diskriminirati” određene skupine. Istodobno, sustav smanjuje pogreške i troškove rada, osobito u trgovinama s više od 25 000 artikala, gdje se ljudske greške pri mijenjanju cijena nerijetko javljaju, napominje trgovački analitičar Drago Munjiza.
Što kažu lanci? „Svrha uvođenja elektroničkog prikaza cijena je digitalizacija s ciljem pojednostavljenja operativnih procesa, smanjenja potrošnje papira i osiguravanja veće točnosti i brzine prikaza cijena”, poručuju iz Lidla Hrvatska, koji je među prvima cijelu prehrambenu ponudu prebacio na digitalne oznake.
Iz Konzuma poručuju da tehnologiju već testiraju, ali „ne s ciljem dinamičkog mijenjanja cijena, koje nemamo namjeru uvoditi, već isključivo kako bismo našim zaposlenicima olakšali svakodnevni rad i kupcima omogućili još bolje iskustvo kupnje”.
Dobit i rizik Trgovci ističu da sustav donosi veću preciznost, uštede vremena i okolišne prednosti jer se troši manje papira. Kupcima bi, tvrde, brže prilagođavanje cijena moglo donijeti povoljnije akcije. No isti mehanizam, posebno tijekom vršnih sezona, omogućuje i brza poskupljenja.
Kako će hrvatski potrošači reagirati tek će se vidjeti, no jedno je sigurno: na policama više ništa nije – trajno otisnuto.