Danski Folketing ratificirao je u srijedu obrambeni sporazum kojim se Sjedinjenim Državama otvara prostor za uspostavu baza, raspoređivanje vojnika i skladištenje opreme na danskom teritoriju.
Sporazum je potpisan u prosincu 2023., još prije ponovnog izbora Donalda Trumpa, no otad je postao sve osjetljivija tema kako su se zahlađivali odnosi Washingtona i Kopenhagena. Kontroverza je dodatno pojačana Trumpovim ponovnim interesom za Grenland – samoupravni, ali još uvijek danski teritorij za koji američki predsjednik tvrdi da ima ključnu stratešku vrijednost.
Napetosti je u ožujku rasplamsao i potpredsjednik JD Vance posjetom bazi Pituffik na sjeveru Grenlanda, gdje je Dansku – članicu NATO-a – prozvao zbog „nedovoljnog ulaganja” u sigurnost i stanovnike otoka.
Kritike s ljevice i od udruga za ljudska prava
U Kopenhagenu sporazum nailazi na žestok otpor ljevičarskih stranaka i nevladinih organizacija. Oni upozoravaju da bi američke snage mogle dobiti preveliku autonomiju, dok bi se danski nadzor nad vojnom aktivnošću na vlastitom tlu smanjio.
Premijerka Mette Frederiksen odbacuje te bojazni i ističe da je suradnja sa SAD-om ključna u sadašnjem sigurnosnom okruženju: „Problem nije prevelik američki angažman u Europi… upravo suprotno, opasnost je da će SAD povući svoje trupe i zaustaviti podršku Ukrajini.”
Pakt tako formalno stupa na snagu, ali rasprava o tome koliko će američka prisutnost oblikovati budućnost Grenlanda – i danski suverenitet – tek se zahuktava.
