Histerija koja se kroz vikend razbuktala na društvenim mrežama još je jednom pokazala koliko brzo dezinformacije mogu zasjeniti provjerene činjenice. Sve je počelo kada se pojavila lažna dojava da je u centru grada fizički napadnuta časna sestra.
Politički i svjetonazorski tabori odmah su posegnuli za svojim tumačenjima navodnog incidenta, a objavu su preplavili komentari kojima su se širio strah i podizale tenzije.
„Suprotstavljene vojske trebaju municiju, a ovakva priča savršen je metak”, upozorio je politolog Zoran Puhovski, ističući da se u takvim situacijama faktografska provjera potpuno potiskuje.
Kad je policija već za nekoliko sati demantirala postojanje bilo kakvog napada, priča se na internetu ipak nastavila živjeti vlastitim životom. Neki korisnici tvrdili su da je riječ o zataškavanju, drugi su napad koristili kao dokaz „kulturne dekadencije”, dok treći nisu ni registrirali službenu objavu.
Stručnjaci za komunikacije podsjećaju da se emotivno nabijene lažne vijesti šire brže od provjerenih informacija. U pozadini, objašnjava Puhovski, leži potreba za potvrdom vlastitih uvjerenja: „Kada činjenice nisu na našoj strani, izmišljamo ih ili ih tumačimo da nam odgovaraju.”
Iako je ovaj slučaj završio kao još jedan primjer lažne uzbune, posljedice ostaju – produbljene polarizacije i dodatno erodirano povjerenje u službene institucije i medije.
Promatrači poručuju da će se slični scenariji ponavljati dok god klikovi ostaju valuta, a provjera činjenica tek spor i slabo vidljiv proces. „Bez društvene kazne za širenje laži, lažne dojave i dalje će biti oružje ideoloških obračuna”, zaključuje Puhovski.