Europska unija napravila je najveći zaokret u migracijskoj politici posljednjih godina: ministri unutarnjih poslova usuglasili su stavove o trima ključnim dosjeima čime su otvorili put najstrožoj reformi zajedničkog azilnog sustava od njegova uvođenja.
Pregovore je, s pozicije rotirajućeg predsjedništva Vijeća, vodila Danska, a povjerenik za migracije Magnus Brunner reformu je opisao kao „potpuni preokret” dosadašnjeg pristupa.
-
Uredba o vraćanju • Središnji element paketa predviđa osnivanje "centara za vraćanje" u trećim državama gdje bi se smještale osobe čiji je zahtjev odbijen ili nemaju pravo boravka u EU.
• Uvodi se mogućnost duljeg pritvora za one koji odbijaju napustiti teritorij.
• Među državama članicama dogovorena je dvostupanjska shema uzajamnog priznavanja odluka o protjerivanju: prvo dobrovoljni, potom obvezni transfer.
• Kritičari iz nevladinih organizacija upozoravaju na, kako kažu, „obilježja policijske države”. -
Koncepcija „sigurne treće zemlje” • Članice bi lakše mogle proglasiti zahtjev neprihvatljivim i premjestiti podnositelja u državu izvan Unije, čak i ako je ondje boravio samo prolazno.
• O tome hoće li postojati dovoljno jaka „povezanost” odlučivat će nacionalna tijela, čime se uklanja dosadašnja obveza jasne veze između tražitelja azila i zemlje koja ga prima. -
Popis sigurnih zemalja podrijetla • Usuglašen je popis od sedam država: Bangladeš, Kolumbija, Egipat, Indija, Kosovo, Maroko i Tunis.
• Zahtjevi državljana navedenih zemalja ulazit će u ubrzani postupak, a polazi se od pretpostavke da su neutemeljeni – teret dokazivanja prelazi na tražitelja.
Čitav paket treba potvrditi Europski parlament, koji još nema jedinstven stav o vraćanjima, premda je odborska većina (krajnja desnica i EPP) podržala koncept sigurne treće zemlje i novi popis.
Reforma bi trebala biti potpuno primijenjena do lipnja 2026.
Sljedeći koraci
• Sljedeće godine otvara se revizija mandata Frontexa: razmatra se da agencija izravno dogovara deportacije s trećim državama, sprječava neregularne prelaske i utrostruči stalni sastav na 30 000 ljudi, uključujući operatore dronova i timove za nadzor umjetnom inteligencijom.
• Komisija priprema prvu europsku strategiju za migracije i azil te novu viznu politiku kojom bi se uvele zabrane putovanja dužnosnicima i suspenzije viza zemljama koje odbijaju primati svoje državljane.
• Digitalizacija postupaka vraćanja najavljena je za kasniji prijedlog.
Jedan EU diplomat sažeo je raspoloženje: „Osjetilo se da moramo isporučiti rezultate; naše demokracije to traže.” Vremena za dogovor s Parlamentom ostaje malo, a politički ulozi – od sigurnosti granica do zaštite ljudskih prava – nikad nisu bili veći.