Danska vlada naglo je smanjila očekivanja za gospodarski rast 2025., okrivljujući slabiji izvoz farmaceutskih proizvoda, prije svega Novo Nordiska.
• Umjesto ranije predviđenih 3 %, BDP bi ove godine trebao porasti svega 1,4 %. • Ključni razlog je nagli pad izvoza lijekova u Sjedinjene Države tijekom prvog polugodišta, priopćilo je Ministarstvo gospodarstva. • Izvoz će, procjenjuje vlada, i 2026. imati skroman doprinos jer je potražnja za preparatima za mršavljenje poput Ozempica oslabila, a konkurencija (osobito američki Eli Lilly) ojačala.
Tarife i neizvjesnost Donald Trump već je uveo carine na europske lijekove, a početkom kolovoza najavio mogućnost skoka čak do 150, odnosno 250 %. Iako je nedavni dogovor s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen privremeno fiksirao stopu od 15 %, u Kopenhagenu upozoravaju na „značajan stupanj nepredvidljivosti” američke trgovinske politike, što koči poslovne odluke i investicije.
Snažna domaća potrošnja, niska inflacija Unatoč udarcu na izvoz, vlada ističe da gospodarstvo ostaje zdravo: zaposlenost je visoka, a inflacija bi se trebala zadržati ispod 2 % na godišnjoj razini. Za 2026. prognoza rasta podignuta je s 1,4 na 2,1 %, potaknuta očekivanom jačom osobnom i javnom potrošnjom.
Uspon i pad Novo Nordiska U rujnu 2023. farmaceut je pretekao LVMH i nakratko postao najvrjednija europska kompanija, s tržišnom kapitalizacijom od 421 milijardu dolara. Otad je vrijednost pala prvo 10 %, a ove godine dodatnih 40 %, pa trenutno iznosi oko 190 milijardi dolara. Ipak, u izvješću objavljenom početkom kolovoza tvrtka je zabilježila godišnji skok prodaje od 67 %, na nešto više od tri milijarde dolara.
Ekonomski analitičari sve češće govore o „danskoj bolesti”: kada sudbina cijelog gospodarstva ovisi o jednoj industriji – u ovom slučaju farmaceutici – i jednoj kompaniji.
