Dok se u Danskoj rasplamsava rasprava o odlasku u mirovinu tek sa 70 godina, u Hrvatskoj se istodobno otvaraju stare ratne rane i ideološke podjele koje ne jenjavaju ni osam desetljeća nakon Drugoga svjetskog rata.
U Danskoj je Vlada najavila dizanje dobne granice za punu starosnu mirovinu na 70 godina. Mnogi građani smatraju da je riječ o nerealnom cilju. „Ne pada mi to na pamet. Odlazim ranije…”, kaže jedan od nezadovoljnih Danaca, izražavajući osjećaj da je sedam desetljeća rada za većinu ljudi previše.
Hrvatska, pak, vodi drugačiju borbu – onu s prošlošću. Roman „Dvije kuće iznad mora” postavlja ogledalo društvu kroz sudbine dviju obitelji: jedne skromne, težaka na biokovskim padinama, i druge, imućne obitelji Baničević, čije se golemo imanje proteže uokolo raskošne vile. I jedni i drugi nalaze se na antifašističkoj strani, ali su podjele nakon rata – osobito komunistička „uranilovka” koja je kažnjavala poduzetnike – ostavile trajne ožiljke.
Te su podjele ovih dana dodatno oživjele na zagrebačkom Hipodromu, gdje je Marko Perković Thompson na svom koncertu simbolično proglašen „kraljem desnice”. Taj je događaj – kako je pokazalo i nedavno istraživanje RTL-a nazvano „karta kanta” – potvrdio koliko su rovovi iskopani još u ratnom vihoru 1941. – 1945. i dalje duboki. Hrvatska se i dalje spori oko brojki žrtava dvaju totalitarnih sustava: nacifašističkoga, potpomognutog domaćim kolaboracionistima, te komunističkoga koji je nakon rata, pobjedom partizanskog pokreta, provodio osvetu i političke likvidacije.
Unatoč tome, na javnoj se sceni pojavljuju pojedinci koji nastoje mostovima pomirbe spojiti naoko nespojivo. Ipak, nedavni događaji pokazuju koliko je put do toga dug i koliko je društvo i dalje podijeljeno – bilo da je riječ o tome kada prestati raditi ili o tome kako se prisjetiti prošlosti.
