Venezuelska vlada pojačava pripreme za scenarij u kojem Sjedinjene Države pokreću kopnenu ili zračnu operaciju na njezinom teritoriju. Interni vojni dokumenti otkrivaju raspoređivanje uglavnom sovjetske i ruske opreme stare više desetljeća te planove za dva paralelna modela obrane.
Prvi model, nazvan „dugotrajni otpor”, predviđa da više od 280 malih postrojbi provodi sabotaže i druge gerilske akcije. Procjenjuje se da bi u taj plan bilo uključeno oko 60 000 pripadnika vojske i Nacionalne garde. Drugi, interno prozvan „anarhizacija”, oslanja se na obavještajne službe i naoružane pristaše vladajuće Ujedinjene socijalističke stranke koji bi izazvali kaos na ulicama glavnog grada i time okupatoru otežali upravljanje zemljom. Neovisni sigurnosni izvori procjenjuju da bi u tom scenariju djelovalo tek 5 000 do 7 000 ljudi.
„Na agresiju će se odgovoriti nacionalnim jedinstvom”, poručio je ministar obrane Vladimir Padrino, naglašavajući da zemlja inzistira na miru, ali se priprema za najgore. Predsjednik Nicolás Maduro tvrdi da ga američki predsjednik Donald Trump želi svrgnuti te da će „venezuelski građani i vojska braniti domovinu do posljednje kapi krvi”.
Usprkos tvrdim porukama, vojni analitičari upozoravaju na oslabljenu borbenu spremnost. Vojnici prosječno zarađuju oko stotinu dolara mjesečno, nekoliko puta manje od mjesečnih troškova osnovne košarice hrane. Dio zapovjednika navodno pregovara s lokalnim proizvođačima kako bi uopće nahranio trupe, a zastarjela tehnika – od tenkova i helikoptera do ručnih raketnih sustava – dodatno otežava obranu.
Moskva je signalizirala spremnost pomoći saveznici. Caracas traži popravak lovaca Suhoj, nadogradnju radara i novu isporuku protuavionskih raketa; oko 5 000 projektila Igla već je raspoređeno, navode upućeni sugovornici.
Ipak, i u samom vrhu vlasti priznaju da bi u klasičnom ratu s jednom od najmoćnijih armija na svijetu otpor trajao kratko. „Ne bismo izdržali ni dva sata u konvencionalnom sukobu”, kaže visokopozicionirani dužnosnik blizak vladi, dok drugi stručnjak za sigurnost dodaje: „Nismo spremni suočiti se s takvom silom.”
Maduro se oslanja na lojalnost oružanih snaga koju je još Hugo Chávez učvrstio dodjeljujući časnicima ključna mjesta u vladi i državnim tvrtkama. Vojni vrh podržao je i sporne predsjedničke izbore 2024. godine, usprkos tvrdnjama oporbe da je pobijedio njezin kandidat.
Dok Caracas gomila rakete i trenira osam milijuna civila u paravojnim milicijama, neizvjesnost raste. Hoće li strategija gerilskog otpora i „anarhizacije” biti dovoljna ili tek očajnički potez režima, ostatak svijeta promatra s oprezom – nadajući se da će retorika ostati samo na riječima.
