Godina na izmaku ostavit će dubok trag u hrvatskom sektoru prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja.
Prijelomni paket zakona
• Hrvatski sabor 15. prosinca izglasao je nova tri temeljna zakona – o prostornom uređenju, o gradnji te o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu – koji stupaju na snagu 1. siječnja 2026.
• Prostorni planovi ubuduće nastaju isključivo digitalno u sustavu ePlanovi, po jedinstvenom standardu i javno su dostupni. Građevinske dozvole, osobito za obiteljske kuće koje čine oko 90 % svih zahtjeva, moraju biti izdane u najviše 30 dana.
• Širenje građevinskih područja zabranjuje se dok unutar postojećih zona postoje neizgrađene, infrastrukturno neopremljene površine.
• Nakon jedanaest godina vraća se institut urbane komasacije: investitor može zatražiti donošenje urbanističkog plana uređenja u roku od tri godine, a ako jedinica lokalne samouprave zakasni, obraća se resornom ministarstvu.
• Zakon gotovo u potpunosti zabranjuje etažiranje turističkih objekata, osim u zonama hotela visoke kategorije, te prvi put precizno regulira mobilne kućice – u kampovima unutar naselja moraju biti udaljene najmanje 25 metara od obale, a izvan naselja 100 metara.
Potpuna digitalizacija dozvola
Novi Zakon o gradnji uvodi model „eDozvola” i obveznu primjenu BIM-a, dok vlasnici zgrada po prvi put moraju izraditi plan njihova održavanja. Prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti, sve zgrade do 2050. trebale bi dosegnuti nulte emisije.
Borba za priuštiv stan
Krajem godine objavljen je prvi javni poziv za program priuštivog najma; otvoren je do 15. veljače 2026., a na njega se mogu prijaviti vlasnici stanova koji mogu dokazati da prostor nije korišten najmanje dvije godine.
Vlada je ranije usvojila Nacionalni plan stambene politike do 2030. te prateći Akcijski plan za 2025.-2027., za čiju se provedbu predviđa gotovo 2,028 milijardi eura. Statistike koje su potaknule intervenciju ostaju zabrinjavajuće: čak 40 % postojećeg stambenog fonda nije u funkciji stanovanja, dok na tržištu nedostaje više od 230 000 stanova, pri čemu cijene i dalje rastu.
Izmjenama Zakona o poticajnoj stanogradnji kupci prve nekretnine mlađi od 45 godina mogu dobiti povrat 50 % PDV-a, a etalonska cijena građenja POS-ovih stanova podignuta je na 1 315 eura po kvadratu.
OIB za svaku zgradu
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada obvezuje zajednice suvlasnika da do kraja godine svojoj zgradi dodijele OIB kako bi mogle prikupljati pričuvu i sudjelovati u projektima obnove. Upraviteljima koji to ne učine prijete kazne od 700 do 5 500 eura.
Rušenje simbola Zagreba
Noćni požar 18. studenoga uništio je neboder Vjesnika do te mjere da je predviđeno njegovo uklanjanje. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine vodi pregovarački postupak javne nabave prema modelu „projektiraj i ruši”; odluka o izvođaču očekuje se do 15. siječnja, a razmatraju se dvije metode – strojno uklanjanje ili miniranje. Za požar su osumnjičena dvojica maloljetnika, a pravosudni postupak tek slijedi.
Napredak u obnovi
U obnovi nakon potresa potpuno su završeni radovi na 14 254 lokacije, od čega 13 459 na privatnim kućama i 795 na javnim zgradama. Izgrađene su 494 zamjenske obiteljske kuće, a 207 je u izgradnji. Završeno je 1 167 od ugovorenih 1 309 projekata javne imovine – od bolnica i škola do mostova. Prva faza obnove Zagrebačke katedrale, vrijedna 47 milijuna eura, završena je u prosincu, pa su se blagdanske mise po prvi put nakon potresa ponovno održale u katedrali.
Uklonjen nadzor Vijeća Europe
Odbor Vijeća Europe ukinuo je pojačani nadzor nad Hrvatskom u predmetima „Statileo i ostali protiv RH”, čime je zatvoren dugogodišnji postupak vezan uz prava vlasnika i status zaštićenih najmoprimaca.
Sve navedene promjene, od digitalizacije dozvola do poticanja priuštivog stanovanja, označavaju najveći zahvat u prostornom i stambenom sustavu Hrvatske u posljednjih desetljeća – zahvat čije će se stvarne posljedice vidjeti već početkom iduće godine.