Saborska zastupnica Dalija Orešković ovih je dana na društvenim mrežama objavila obiteljsku fotografiju s okićenim božićnim borom iz razdoblja bivše Jugoslavije. Objavom je željela potkrijepiti tvrdnju da se njezina obitelj slobodno slavila Božić, unatoč tadašnjem sustavu.
Reakcije nisu izostale. Dio korisnika ustvrdio je da sam bor nije dovoljan dokaz vjerskih sloboda, podsjećajući da je u jugoslavenskom socijalizmu javno očitovanje vjere znalo nositi posljedice za karijeru.
U raspravu se uključio i odvjetnik Davorin Karačić, nekadašnji pravni zastupnik pjevača Marka Perkovića Thompsona. Na svom profilu napisao je: „Jugoljevičari tvrde da je Jugoslavija bila demokratska zemlja jer si mogao ići u crkvu a da nisi zbog toga završio na Golom otoku… I doista, za odlazak u crkvu nisi završio na Golom otoku, ali ni na funkciji niti na boljem radnom mjestu.”
Karačićeva objava potaknula je dodatne komentare pratitelja. U njima se tvrdi da je UDBA sustavno pratila vjerske aktivnosti građana, bilježeći tko odlazi na mise, čija su djeca pričešćena ili krizmana te tko se vjenčao u crkvi. Prema tim komentarima, takvi su zapisi navodno rezultirali „blokadom karijere, nemogućnošću napredovanja i pritiscima pri upisu djece u škole i na fakultete”.
Objave Orešković i Karačića još su jednom otvorile raspravu o dosegu sloboda i represije u socijalističkoj Jugoslaviji, ali i o današnjem tumačenju tog razdoblja. Dok jedni ističu da je Božić u mnogim kućama bio redovito slavljen bez većih smetnji, drugi podsjećaju na političke i profesionalne prepreke s kojima su se vjernici suočavali. Konsenzus, čini se, zasad izostaje – rasprava se nastavlja u digitalnoj sferi, gdje se suprotstavljene interpretacije prošlosti često razbuktaju brže nego ikad prije.
