Grčki redatelj s holivudskom adresom Yorgos Lanthimos nastavlja vrtoglavi ritam – nakon „Ubogih stvorenja” i „Kinds of Kindness” stiže njegova treća premijera u nepune dvije godine. Crna komedija „Bugonia”, koju je prema vlastitom scenariju napisao Will Tracy tijekom pandemije, američki je remake korejskog kultnog naslova „Save the Green Planet!” iz 2003. i ne zazire od bolećivih točaka suvremenog svijeta.
U središtu priče je ledeno pribrana direktorica goleme farmaceutske tvrtke Michelle Fuller (glumi je Emma Stone) i opsesivni pčelar-teoretičar zavjera Teddy (Jesse Plemons). Teddy je uvjeren da je Michelle izvanzemaljka s Andromede koja potajno priprema istrebljenje čovječanstva. Uvjerenje prelazi u čin: maskiran licem Jennifer Aniston, on i rođak Donny (Aidan Delbis) otimaju poslovnu moćnicu, briju joj glavu i zaključavaju je u improvizirani „stožer ljudskog otpora”.
Film secira • sveprisutnu paranoju podcast-kulture, • provaliju između bogatih i siromašnih, • korporativnu bešćutnost, • eko-strahove zbog ugroženih pčela.
Lanthimosov rukopis prepoznatljiv je po oštroj satiri i mizansceni koja podsjeća na njegove rane grčke radove: klaustrofobične kadrove, krvavo-crni humor i nezaobilazni žalac prema društvu koje gubi kompas. Za razliku od vizualno „ispoliranih” projekata poput „Miljenice”, redatelj se ovdje vraća ogoljenoj formi nalik „Očnjaku” – bez pretjeranih stilskih akrobacija, ali s jasnom namjerom da uznemiri.
Stone i Plemons nose većinu tereta: ona hladnom distancom i korporativnom proračunatošću, on poludjelim idealizmom autsajdera što u tuđim očima prelazi u teror. Sukob klasa, ideologija i osobnih trauma odvija se u skučenom prostoru, a rezultat je napeta mješavina crvenog horora i jetke komedije.
Završnica nešto rasteže radnju, pa film gubi nešto od prvotne oštrine, no i dalje nudi provokativan komentar o današnjoj Americi viđen očima „alienskog” Grka: jesu li čudovišta stvarno tu ili ih stvaramo sami? Upravo to pitanje čini „Bugoniju” intrigantnim dodatkom Lanthimosovu opusu koji – poput uboda pčele – možda kratko peče, ali teško se zaboravlja.