Novi pregled 25-godišnje znanstvene literature, koji je proveo tim sa Sveučilišta u Ibadanu u Nigeriji, donosi ozbiljno upozorenje: samo jedno noćno uskraćivanje sna dovoljno je da mozak zabilježi promjene slične onima koje se bilježe kod Alzheimerove bolesti.
Ključni nalazi • Slabljenje pamćenja: nakon neprospavane noći dolazi do mjerljivog pada sposobnosti pohranjivanja i prisjećanja informacija. • Prekinuta komunikacija neurona: nedostatak sna remeti prijenos signala među moždanim stanicama, što dodatno otežava kognitivne funkcije. • Smanjena neurogeneza: proces stvaranja novih moždanih stanica usporava se čim san izostane. • Nakupljanje toksina: otpadne tvari koje se inače „ispiru” tijekom sna ostaju u tkivu, a upravo je to obilježje ranih stadija Alzheimerove demencije.
Prema američkom Nacionalnom institutu za starenje, Alzheimerova bolest uzrokuje 60 do 80 % svih slučajeva demencije u Sjedinjenim Državama, što dodatno naglašava težinu ovih nalaza.
Ipak, autori studije ističu da nema mjesta panici. „Negativni se učinci jedne besane noći mogu ublažiti ili u potpunosti poništiti uz nekoliko uzastopnih noći kvalitetnog sna”, navode istraživači, dodajući da i kratko dnevno drijemanje može pomoći mozgu da „počisti” nakupljene toksine.
Podsjećaju da je redovit i dovoljno dug san – za većinu odraslih sedam do devet sati – jedan od najjednostavnijih, ali i najučinkovitijih načina zaštite kognitivnog zdravlja.
Savjet stručnjaka
- Održavajte postojan ritam odlaska na spavanje.
- Izbjegavajte kofein i plavo svjetlo barem sat vremena prije spavanja.
- Uvrstite kratko drijemanje (15–20 minuta) kad je noćni san poremećen.
Stručnjaci zaključuju da briga o higijeni spavanja nije luksuz, nego nužna mjera očuvanja moždanih funkcija kroz cijeli životni vijek.